Izlaganje sa skupa

DALMATINSKA TUKA - ARHAIČNA FORMA PERADI

Anamaria Ekert Kabalin ; Zavod za stočarstvo, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, Hrvatska
Š. Horvath ; Zavod za stočarstvo, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, Hrvatska
V. Sušić ; Zavod za stočarstvo, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, Hrvatska
T. Balenović ; Zavod za stočarstvo, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, Hrvatska
I. Karadjole ; Zavod za stočarstvo, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, Hrvatska
Mirta Balenović ; Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb, Hrvatska
D. Marguš ; Nacionalni park “Krka”, Šibenik, Hrvatska
D. Marković ; Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Hrvatska
Ana Grgas ; Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Zagreb, Hrvatska
Ž. Pavičić ; Zavod za animalnu higijenu, okoliš i etologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
I. Štoković ; Zavod za stočarstvo, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
S. Menčik ; Zavod za stočarstvo, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
M. Ostović ; Zavod za animalnu higijenu, okoliš i etologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Sažetak

Potpisom Konvencije o biološkoj raznolikosti Republika Hrvatska aktivno se uključila u očuvanje ukupnog biodiverziteta. Od autohtonih pasmina peradi za sada su u Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske upisani zagorski puran i kokoš hrvatica. No, proces identifikacije te karakterizacije pojedinih tradicionalnih formi životinja koje se uzgajaju na nekom području još traje. Među takve tradicionalne oblike spada i dalmatinska tuka, koja se na području dalmatinskog zaleđa uzgaja generacijama. Navedena forma pura, povijesno uključena u tradiciju kraja, uspjela se održati zbog izričite sklonosti žitelja tog područja tradicionalnom te zbog njihove visoke primjerenosti ruralnom uzgoju, kao i lokalnim društvenim i gospodarskim prilikama. Svjesni činjenice da se u arealu dalmatinskih tuka sve češće ekstenzivno uzgajaju različiti hibridi pura, nalazimo nužnim što prije utvrditi njihove prosječne morfološke i fiziološke odlike da bismo mogli dati osnovne smjernice za karakterizaciju pasmine, procijeniti veličinu populacije čistih jata, ustanoviti jata sa primjesama krvi hibrida te usmjeriti uzgoj roditeljskih parova u čistoj krvi. Uz znanstvenu, stručnu te komercijalnu podršku od dalmatinskih bi se tuka mogao razviti još jedan snažan gastronomski simbol Dalmatinske zagore. Na taj bi način njihov tradicionalni, a pritom komercijalni uzgoj na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima mogao imati primjetne promidžbene učinke i donositi znatne prihode.

Ključne riječi

Dalmatinska tuka; pura; biološka raznolikost; tradicionalni uzgoj

Hrčak ID:

41276

URI

https://hrcak.srce.hr/41276

Datum izdavanja:

15.5.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.177 *