Izvorni znanstveni članak

Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum album L.) na području Uprave šuma podružnice Bjelovar

Marilena Idžojtić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Milan Glavaš ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Marko Zebec ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Renata Pernar ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Branko Bradić ; Hrvatske šume, UŠP Bjelovar
Dražen Husak ; Hrvatske šume, UŠP Bjelovar

Sažetak

Na području Uprave šuma podružnice Bjelovar istražena je zaraza hrastova kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) i lužnjaka (Q. robur L.) žutom imelom (Loranthus europaeus Jacq.), te zaraza bijele topole (Populus alba L.), običnog bagrema (Robinia pseudoacacia L.) i kitnjaka bijelom imelom (Viscum album L.). Istraživanje je provedeno u izabranim odsjecima starijima od 30 godina u kojima je dijagonalnim pregledom evidentiran broj zaraženih i nezaraženih stabala, te broj grmova imele na zaraženim stablima.
Na kitnjaku žuta imela praćena je na području sedam šumarija: Bjelovar, Garešnica, Sirač, Virovitica, Pakrac, Suhopolje i Vrbovec. Ukupno je pregledano 9 gospodarskih jedinica, 144 odjela i 13.971 stablo, od kojih je 3 % na sebi imalo imelu. Prosječno je na zaraženim stablima bilo 2 grma imele, a najveći broj grmova ne jednom stablu bio je 17. Žuta imela praćena je na lužnjaku na području osam šumarija: Bjelovar, Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, Suhopolje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac i Vrbovec. Istraživanje je provedeno u 19 gospodarskih jedinica i 173 odjela, na uzorku od 12.711 stabala. Od ukupnog broja pregledanih stabala 7 % bilo je zaraženo imelom. Na zaraženim stablima prosječno je bilo 3 grma imele, a najveći broj na jednom stablu bio je 22. Intenzitet zaraze bio je različit po šumarijama, odnosno gospodarskim jedinicama.
Bijela imela zabilježena je na 36 % pregledanih stabala bijele topole (Šumarija Virovitica), na 12 % pregledanih stabala običnog bagrema (Šumarija Bjelovar) te na 2,4 % pregledanih stabala kitnjaka (Šumarija Garešnica). Pridolazak bijele imele na autohtonim europskim hrastovima vrlo je rijedak i to je do sada jedini zabilježeni lokalitet u Hrvatskoj.
Za hrastove kitnjak i lužnjak analizirana je povezanost pridolaska žute imele sa stanišnim i sastojinskim parametrima: bonitetom, ekspozicijom, tlom, starošću, sklopom i srednjom nadmorskom visinom. Utvrđena je pozitivna korelacija starosti stabala i zaraze imelom, te negativna korelacija nadmorske visine i zaraze žutom imelom. Na zarazu utječe i gustoća sklopa te su odsjeci s vrlo gustim i gustim sklopom značajno manje zaraženi od odsjeka s nepotpunim i prekinutim sklopom.
Prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka žutom imelom u pojedinim gospodarskim jedinicama.

Ključne riječi

Hrvatske šume d.o.o; imela; Loranthus europaeus Jacq.; Populus alba L.; Q. robur L.; Quercus petraea (Matt.) Liebl.; Robinia pseudoacacia L.; UŠP Bjelovar.; Viscum album L.; zaraza

Hrčak ID:

42704

URI

https://hrcak.srce.hr/42704

Datum izdavanja:

30.4.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.125 *