Kineziologija, Vol. 36 No. 2., 2004.
Izvorni znanstveni članak
Kako dinamičko modeliranje tijela krutim segmentima može biti korisno u motoričkom učenju? - učenje izvedbe uz pomoć dinamičkog modeliranja
Gongbing Shan
Christina Bohn
Martin Sust
Klaus Nicol
Sažetak
Uvod
Svrha ovog istraživačkog projekta bila je premostiti jaz između znanstvenika koji se bave istraživanjima pokreta te sportaša i trenera uspostavljanjem platforme za komunikaciju između triju skupina. U prvom dijelu projekta (Shan i sur., 2004) utvrđeno je da: 1) su razlike između vanjske perspektive (analitičari pokreta), unutarnjeg pogleda (dojam sportaša) i unutarnjeg gledišta iz vanjske perspektive (treneri) uzrokovane inercijalnim (nepomičan u odnosu na okolini) i neinercijalnim (nepomičan u odnosu na sportaševo tijelo) sustavom, kao i uparivanjem segmenata tijela; 2) rotacije zglobova nisu jednake mišićnim momentima, stoga se mogu pojaviti pasivne rotacije; 3) kritične faze u kontroli vještine, koje se mogu otkriti korištenjem simulacije modela, iznimno su važne za učenje i da ih se treba u tom procesu naglašavati i 4) dinamičko modeliranje može poslužiti kao platforma za povezivanje i ujednačivanje tri različita pogleda te pridonijeti stvaranju cjelovitije slike o ljudskoj motoričkoj kontroli. Stoga, radi uspostavljanja što bolje komunikacije sa sportašima i trenerima, analitičari pokreta ne bi trebali stati na deskriptivnoj razini, koja nudi jedino kinematičke parametre vještine. Takva deskripcija dokazano odstupa od sportaševa osjećaja kontrole ili trenerova iskustva.
Iskusni su treneri svjesni da je za pojednostavljivanje motoričkog učenja ključno učeniku / sportašu prenijeti znanje o tome koji su specifični mišići uključeni u pokret, kolika je sila potrebna te kakvo je stvarno vremensko-prostorno usklađivanje (timing) nužno za motoričku kontrolu. Ti aspekti pokreta pripadaju kontrolnim parametrima i mogu se izvesti iz dinamičkog i inverznog dinamičkog modeliranja. Takav scenarij sugerira da se dinamičko modeliranje može koristiti kao platforma za unapređenje komunikacije između analitičara pokreta i onih koji to realiziraju u praksi. U drugom di-jelu projekta (predstavljenom u ovom broju) konstruiran je model za učenje koji je utemeljen na razmatranjima iz prvog rada. Bit je modela opskrbiti onoga koji uči upravljačkim informacijama - mišićnim momentima. Takve se informacije mogu pojedinačno priskrbiti primjenom inverzne dinamičke analize na konstruiranom modelu tako da individualne antropometrijske karakteristike i kinematički parametri koje treba naučiti budu ulaz za modelnu analizu. Na taj se način dizajnira individualiziran program učenja koji sadrži: 1) dobivanje kinematičkih karakteristika vještine koju treba naučiti korištenjem zahvaćanja pokreta (motion capture) i analize, 2) zamjenjivanje modelnih antropometrijskih podataka podacima osobe koja uči i primjenu inverzne dinamičke analize na model kako bi se utvrdili zglobno-mišićni momenti, što onome koji uči daje individualizirane važne kontrolne informacije i 3) primjenu kontrolne informacije u procesu učenja vještine.
Rezultati i rasprava
Model je procijenjen u istraživanju iz područja motoričkog učenja. Uzorak ispitanika činilo je 20 studenata sporta, podijeljenih u dvije grupe. U okviru eksperimenta istraživala su se dva aspekta učenja – znanje o pokretu i izvedba pokreta. Prva je grupa učila vještinu na konvencionalan način, koristeći se samo vizualnim informacijama. Druga je grupa uz vizualne informacije dobila i dodatne informacije o kontroli mišića. Istraživanje je evaluirano fenomenološki (pomoću upitnika) i objektivno (ekspertnom analizom video zapisa). Rezultati su pokazali da je prema, mišljenju ispitanika, metoda koja je uz vizualne nudila i kinematičke informacije kao i informacije o kontroli mišića bolja i da omogućuje bolje razumijevanje vještine. U okviru objektivne analize eksperti su procijenili da je izvedba grupe koja je imala dodatne informacije bolja od izvedbe ispitanika koji su učili na uobičajen način.
Zaključak
S obzirom na usporedbu subjektivne i objektivne procjene, može se zaključiti da se informacije o mišićnim momentima, dobivene na osnovi inverznog dinamičkog modeliranja, mogu koristiti kao kontrolni obrazac te da olakšavaju komunikaciju između tri skupine sudionika motoričkog učenja i da proces učenja pojednostavljuju.
Ključne riječi
Hrčak ID:
4197
URI
Datum izdavanja:
23.12.2004.
Posjeta: 2.207 *