Izvorni znanstveni članak
Prilog genealogiji Hegelova poimanja građanskog društva (Članak o prirodnom pravu, 1802)
Domagoj Vujeva
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U radu se polazi od Hegelova zrelog shvaćanja građanskog društva kao rodnog
mjesta modernog značenja tog pojma. Budući da je to shvaćanje posljedica u
prvom redu Hegelova suočavanja s političkom ekonomijom, autor problematizira
Hegelov prvi pokušaj inkorporacije modernih ekonomskih tema u običajnosnu
cjelinu u Članku o prirodnom pravu iz 1802. Pokazuje se da je osnovni
paradoks prve varijante Hegelove znanosti o državi njegovo nastojanje da obnovi
klasični prirodnopravni okvir u uvjetima modernog ekonomskog i političkog
života. Zbog toga Hegel ne vidi u punoj mjeri emancipacijski potencijal
niti specifično moderan karakter sistema ekonomske i privatnopravne međuovisnosti
pojedinaca, pa ih, s jedne strane, tumači kao posljedicu raspada antičke
običajnosti, dok, s druge, njegove članove u konstrukciji običajnosnog
totaliteta dodjeljuje staležu neslobodnih. Upravo zbog objašnjenja povijesnog
ishodišta tih sistema i načina njihove inkorporacije u običajnosni totalitet Članak
o prirodnom pravu, zaključuje autor, ne može se smatrati mjestom Hegelove
konačne formulacije teorije građanskog društva.
Ključne riječi
Hegel; građansko društvo; prirodno pravo; običajnost; politička ekonomija
Hrčak ID:
50942
URI
Datum izdavanja:
12.3.2010.
Posjeta: 1.919 *