Ostalo

Lisabonski ugovor i nove institucije Europske Unije

Michel Mangenot ; Sveučilište u Strasbourgu, Strasbourg, Francuska

Sažetak

Više negoli politički projekt Europa je kontingentni proizvod svojih institucija.
Premda je najavljeni cilj bio pojednostavnjenje i racionalizacija njezina
institucionalnog sustava, dogodilo se suprotno: sustav je postao još složeniji
negoli prije. Autor prikazuje dinamiku procesa i rezultate ostvarivanja Lisabonskog
ugovora (na snazi od 1. prosinca 2009), pokazujući da tradicionalni
europski kompromis dovodi do rezultata koje nitko od protagonista nije zaista
priželjkivao i koji nikoga ne zadovoljavaju. Europska je Unija prostor institucionalnih
prinuda i igara čija se pravila povremeno ponovno usklađuju.
To povremeno ponovno usklađivanje objašnjava opstanak tog sustava koji
je a priori nestabilan, jer svaki nezadovoljni partner misli i nada se da će pri
ponovnom definiranju imati izgleda da stekne bolju poziciju. Taj je proces
osobito vidljiv u pregovorima o Lisabonskom ugovoru, a posebice u institucionalnoj
inovaciji kakva je mjesto novog predsjednika (Europskog vijeća).
Završna interpretacija Lisabonskog ugovora ovisit će o ishodu birokratske
borbe sve do 2011. godine, a prije nove definicije pravila, nedvojbeno već od
2014. Novi EU-sustav prvenstveno svjedoči o temeljnom obilježju europske
integracije koja je od početka privilegirala preispitivanje svog oblika (svojih
institucija) u odnosu na razmišljanja o svojim ciljevima (svojim politikama).

Ključne riječi

Europska Unija; Lisabonski ugovor; Vijeće Europske Unije; Europsko vijeće; Europska komisija; Europski parlament; Visoki predstavnik vanjskih poslova

Hrčak ID:

57694

URI

https://hrcak.srce.hr/57694

Datum izdavanja:

30.6.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.771 *