hrcak mascot   Srce   HID

Studia ethnologica Croatica, Vol.7/8 No.1 Ožujak 1999.

Izvorni znanstveni članak

Milovan Gavazzi i njegov interes za kulturu dalekih naroda

Manda Svirac ; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Puni tekst: francuski, pdf (571 KB) str. 95-103 preuzimanja: 275* citiraj
APA
Svirac, M. (1996). Milovan Gavazzi et son interet pour la culture des peuples lointains. Studia ethnologica Croatica, 7/8(1), 95-103. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/59857

Sažetak
U članku je pozornost čitatelja usmjerena na dio djelatnosti Milovana Gavazzija o kojoj do sada nije pisano. Predmet rada je Gavazzijev interes za kulturu dalekih naroda, napose afričkih crnaca i Pigmeja. O afričkim crncima pisao je više nego o ma kojima drugima u svima trima člancima koji se u ovome radu analiziraju. Prvi je rad Nakit u nekulturnih (primitivnih) naroda, u Omladini, Zagreb, 1928., ili kao prošireni u Misijskom kalendaru, Zagreb, 1932. godine. Članak Misionari među patuljastim stanovnicima centralne Afrike tiskanje u Misijskom kalendaru, Zagreb, 1933. Budući da su članci bili objavljeni u popularnoj i po karakteru poučnoj literaturi, tj. bez određenih znanstvenih popratnih pomagala, teško je bilo doznati kojim se izvorima Gavazzi koristio. Poznato je, naime, da Gavazzi nije putovao u te daleke krajeve. Putokaz je, stoga, bio članak Misionari... u kojemu se spominju autori Schumacher i Schebesta te časopis Anthropos. Gavazzi je čitao njihova izvješća s terena (Anthropos 23, 24, 25), prepričavajući ih na svoj način te dopunjujući podacima drugih autora (Schmidta, Buschana, Graebnera).
Govoreći o nakitu, izdvojio je neke narode širom svijeta te njihove običaje kićenja ili uređenje frizura: brušenje zubi (crnci iz Afrike), bojenje kože (američki Indijanci - "crvenokošci"), ljepljenje perja (Južna Amerika), pletenice i ljepljenje kose (južna Afrika), brijanje glave i čupanje obrva (istočna Afrika), izbjeljivanje i pudranje (Oceanija), nosni štapić (Papuanci) i dr. Dao je uputu kako treba pristupiti proučavanju nakita: osim mjesta, naziva, oblika i načina na koji se nakit upotrebljava, treba razlikovati ukras, tj. ono što se izravno radi na tijelu (šare, brušenje zubi, frizure) i nakit, "tj. sve ono što se na sebe stavlja ili vješa i što se može odložiti, kad se hoće" (Omladina 1928: 16). O značenju je nakita dodao kako, osim estetskog, jedan dio nakita ima i drugu namjenu: pokazivanje statusa, vanjski znak pripadnosti ili podrijetla, zaštitu (amuleti i amajlije), a postanje mu treba tražiti u vezi s religijom. U drugom članku o nakitu (Misijski 1932) u naslovu je izostavljena riječ "primitivni", a prostorno obuhvaća Indijance, Oceaniju i Bosnu (spominje tatauiranje katoličkih žena po prsima, rukama, rjeđe drugdje, a šare su: križići, kružići, nizovi točaka i si.). U članku Misionari godine 1933. čitatelje upoznaje s Pigmejima, "prašumskim ljudima... selcima... patuljcima..." i s njihovim životom. Svojim zaključkom o njihovoj vjeri u Najviše Biće, Imanu, te usporedbom s monoteizmom kršćana dao je povoda da ga svrstamo u školu oca Wilhelma Schmidta. S njim se, doduše, mogao izravno susresti tridesetih godina za vrijeme Schmidtova posjeta Zagrebu i muzeju koji je bio otvoren kod isusovaca u Palmotićevoj ulici (Zorić 1986:128-129), jer je, kako vidimo, Gavazzi surađivao s isusovcima i pisao za njihov časopis. Gavazziju su, svakako, poslužili članci iz Anthroposa, jer su tamo bili podaci misionara i etnologa "koji su u naučne svrhe poduzimali teške pute i napornim radom... privrijedili nauci već dosad dragocjene nove građe" (Misionari 1933: 84). On se kao dobar znanstvenik koristio podacima koji su bili prikupljeni s ciljem i određenim redom, a prema uputama oca W. Schmidta koji je slao svoju subraću na istraživanja (Anthropos 1928: 10SS).
Milovan Gavazzi je bio etnolog za kojega se može reći daje pisao i o dalekim narodima u, doduše, skromnom opsegu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu držao je predavanja o izvaneuropskim narodima sve do godine 1965. kada odlazi u mirovinu, a predmet preuzima drugi nastavnik. Kao etnologu svjetskog značenja na 12. kongresu Unije antropoloških i etnoloških znanosti u Zagrebu godine 1988. dodijeljena mu je posebna plaketa koju je svakako i zavrijedio.

Ključne riječi
Milovan Gavazzi; izvaneuropski narodi i kulture

Hrčak ID: 59857

URI
http://hrcak.srce.hr/59857

[francuski]

Posjeta: 565 *