hrcak mascot   Srce   HID

Studia ethnologica Croatica, Vol.7/8 No.1 Ožujak 1999.

Izvorni znanstveni članak

Stočarski stanovi: rasprostranjenost i nazivi

Branko Đaković ; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (338 KB) str. 223-227 preuzimanja: 252* citiraj
APA
Đaković, B. (1996). Cattle Raising and Sheep Breeding Settings and Settlements: Expanses and Terms Used. Studia ethnologica Croatica, 7/8(1), 223-227. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/59866

Sažetak
U dosadašnjim, često i vrlo opsežnim istraživanjima tradicijskih oblika stočarenja na južnoslavenskim prostorima, ističu se uglavnom različiti načini sezonske ispaše. Pri tome su posebno obrađivani razlikovni elementi uočeni počevši od organizacije izlaska na planinske pašnjake, života i rada na njima, pa sve do povratka u matična sela i raspodjele prihoda. Istraživanja koja su provođena s tim ciljem prije svega su bila uvjetovana prirodnim, fizičko-geografskim karakteristikama terena koji je omogućavao različite forme transhumantnog stočarstva, ali i kulturno-povijesnim okolnostima.
Nešto manje istraživanja bilo je posvećeno ispaši na bližim pašnjacima (uglavnom u nizinskim krajevima i nedaleko od sela). U svakom od navedenih slučajeva, najčešće sporadično i u vezi s neposrednim radom oko stoke u toku ispaše, obrađivani su i opisivani i tzv. stočarski stanovi (stočarska naselja) i stočarske nastambe (pojedinačni objekti za ljude i blago).
Posebnu vrstu istraživanja zahtijevaju istovrsni, zajednički i slični elementi u životu i radu pastira u stočarskim stanovima u svim područjima i regijama gdje su postojali ili su u tragovima zadržani do našeg vremena. Tu prije svega mislim na konkretne oblike kao što su planšarstvo i planištarenje, pobravičarstvo, sumjesništvo i suponištvo, bačijanje, salašništvo i kolibarenje, katunsko stočarenje.
Svrha ovog rada je da skrene pozornost na tu vrstu istraživanja u suodnosu s evidentnom rasprostranjenošću poznatih nam stočarskih naselja i nastambi.
Rasprostranjenost takvih naselja s njihovim brojnim nazivima utvrđena je obradom oko 3000 Upitnica Centra za etnološku kartografiju pri Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Obrada se temelji na podacima iz Upitnica prikupljenim za područje bivše Jugoslavije.
Podaci su prilagođeni kartografskoj obradi izvedenoj iz kompjutorske baze podataka i programa za iscrtavanje etnografskih karata.
Nazivi stanova također su prikazani kartografski i većina ih je u izravnoj vezi s pokretnim stočarenjem i ljetnim izdigom stoke na planinske pašnjake.
Takvi stanovi (stočarska naselja) najpoznatiji su pod nazivima: planina, katun, staje, kolibe, pojate.
Nazivi kao što su: bačija, trio, stina, salaš, mandra, dvor pripadaju onoj skupini koja označava (u pravilu) dnevni izgon na pašu priplodne, jalove ali i muzne stoke, no isto tako odnose se i na duži boravak stoke u stanovima koji su bliži matičnim selima.
Etimologija samih naziva nije dostatna za pouzdana tumačenja i objašnjenja, pa je nužno u istraživanjima posebno imati u vidu njihov sadržaj.
Prostorna raširenost, stočarskih naselja i pripadajućih im naziva, samo je jedan dio u poželjnom sveobuhvatnom istraživanju više relevantnih čimbenika tradicijskog stočarstva na južnoslavenskim prostorima.

Ključne riječi
stočarski stanovi; raširenje; nazivi; južni Slaveni; etnološka kartografija

Hrčak ID: 59866

URI
http://hrcak.srce.hr/59866

[engleski]

Posjeta: 604 *