Šumarski list, Vol. 134 No. 9-10, 2010.
Izvorni znanstveni članak
Lovci u Hrvatskoj kao socijalno-geografska skupina i njihove demosocijalne karakteristike
Dane Pejnović
orcid.org/0000-0001-5819-3819
; Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geografski odsjek
Krešimir Krapinec
orcid.org/0000-0002-8815-7568
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Maja Slamar
orcid.org/0000-0003-4678-1677
; Zagreb
Sažetak
U radu su prikazani rezultati istraživanja lovaca u Hrvatskoj kao socijalno-geografske skupine i njihovih demosocijalnih značajki. U okviru toga pobliže su razmotreni kriteriji izdvajanja lovaca kao socijalno-geografske skupi ne, kretanje broja lovaca u Hrvatskoj 1962–2001. i njihov razmještaj po župa ni jama 2001., lovno-geografski i lovno-demografski intenzitet na razini županija, te temeljne demogeografske i socijalne karakteristike hrvatskih lovaca 2007. go-di ne. Metodološki pristup temelji se na prostornoj analizi i sintezi relevantnih indikatora, odnosno anketnim istraživanjem prikupljenih podataka o demograf skim i socijalnim obilježjima. Anketom su obuhvaćena 2.132 lovca iz 44 lovačke udruge iz gotovo svih hrvatskih županija. Rezultati pokazuju sljedeće: 1. lovci u Hr vatskoj predstavljaju razmjerno brojnu (više od 50.000 članova) socijalnu sku pinu s jasno izraženim značajkama socijalno-geografske grupe, koju u re centnom razdoblju karakterizira brzi porast broja članova; 2. najvećim brojem lovaca na razini županija ističe se Istarska, a najmanjim Varaždinska županija, najveći lovno-geografski intenzitet karakterizira Međimursku, a najmanji Virovi ti čko-podravsku županiju, dok se najvećim lovno-demografskim intenzitetom iz dva ja Ličko-senjska, a najmanjim, poslije Grada Zagreba, Varaždinska župa nija. Ličko-senjska županija bilježi i najveći koeficijent iskorištenosti lovno-de mografskog potencijala među hrvatskim županijama, a najmanji, poslije Grada Zagreba, Varaždinska županija; 3. glavni nositelji lovne aktivnosti u Hrvatskoj su muškarci u dobi između 45 i 65 godina, s težištem na dobnoj skupini 50–54 godine, prosječne starosti 49 godina, od kojih većina ima srednju stručnu spremu i u radnom su odnosu, a pretežno žive u ruralnim područjima. Za razdoblje 2001–2007. utvrđen je blagi, ali postojan i statistički signifikantan rast broja lo vaca (r = 0,66; p <0,05). Najveća povezanost dobivena je između odnosa lovaca prema broju stanovnika te gustoći naseljenosti (r = 0,93; p <0,05), odnosno pro-sječnom broju stanovnika po naselju (r = 0,90; p <0,05). Ovo nedvojbeno poka zuje kako udio lovaca u stanovništvu signifikantno pada, što je koncentracija stanovnika po jedinici površine veća. Tako je 2001. godine odnos lovaca prema ukupnom stanovništvu bio 1:117, da bi 2007. ovaj odnos bio 1:73 stanovnika, od nosno prema tome se nalazimo na sredini ljestvice europskih zemalja.
Ključne riječi
demografske karakteristike; Hrvatska; koeficijent iskorištenosti lovno-demografskog potencijala; lovac; lovište; lovno-demografski intenzitet; lovno-geografski intenzitet; so cijalne karakteristike; socijalno-geografska skupina; županije
Hrčak ID:
60005
URI
Datum izdavanja:
31.10.2010.
Posjeta: 2.331 *