Izvorni znanstveni članak
Analiza vremenske situacije tijekom kornatskog požara 30. kolovoza 2007.
Višnja Vučetić
; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Hrvatska
Stjepan Ivatek Šahdan
; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Hrvatska
Martina Tudor
; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Hrvatska
Lukša Kraljević
; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Hrvatska
Branka Ivančan-Picek
; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Hrvatska
Nataša Strelec Mahović
; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Prizemni podaci s postaja Zadar i Vela Sestrica te visinski podaci s postaje Zadar Aerodrom kao i simulacije vertikalnih profila temperature zraka, brzine i smjera vjetra pomoću numeričkog
prognostičkog modela za ograničeno područje ALADIN/HR i nehidrostatičkog mezomodela MM5 analizirani su za vrijeme u kojem se zbio poguban požara na Kornatu 30. kolovoza 2007. Prizemne su analize pokazale da se nad širim zadarskim područjem u popodnevnim satima nalazila plitka mezociklona koja je uzrokovala sparno, djelomično oblačno i vjetrovito vrijeme s umjereno do jakim jugom (SE vjetrom) neposredno prije prolaza hladne fronte. U sinoptičkim razmjerima ciklona je zahvatila cio Jadran i Apeninski poluotok, a prateća visinska dolina na 850 hPa veći dio zapadnog Sredozemlja i Jadranskog mora. U Zadru su izmjereni udari juga veći od 10 ms-1 (36 kmh-1) između 10 h i 16 h po ljetnom ukaznom vremenu. Prema podacima postaje Vela Sestrica u vrijeme trajanja požara između 11 h i 17 h puhalo je umjereno jugo od 4 Bf, a maksimalna je temperatura zraka bila 29.0°C. Simulacije vertikalne
strukture atmosfere modelom MM5 ukazale su na vremenske uvjete u donjim slojevima troposfere povoljne za razvoj i širenje požara na Kornatu 30. kolovoza 2007. Labilna stratifikacija graničnog sloja atmosfere pogodovala je uzlaznim gibanjima. Naglo povećanje brzine vjetra do 12-14 ms-1 (43-50 kmh-1) u prvih 100-200 m visine od srednje morske razine ukazuje na nisku mlaznu struju i vrlo jako vertikalno smicanje vjetra, a velike vrijednosti turbulentne kinetičke
energije na jaku turbulenciju. Iznad toga formirao se sloj temperaturne inverzije debljine oko 300 m koji je priječio daljnja uzlazna gibanja donjeg sloja. U sloju inverzije brzina vjetra se naglo smanjila s okretanjem vjetra od SE na S smjer. Budući da je najveća količina vlažnog zraka prodrla samo do približno 500 m visine, na dan požara nije bilo jačeg konvektivnog razvoja oblaka. U ovom radu po prvi je put i kod nas ukazano na dva vremenska pokazatelja
- na nisku mlaznu struju i na približavanje hladne fronte - koji bi mogli upozoriti na izvanredno ponašanje požara raslinja.
Ključne riječi
jugo; niska mlazna struja; simulacije modelima ALADIN i MM5; Vela Sestrica; Zadar; Zadar Aerodrom
Hrčak ID:
64041
URI
Datum izdavanja:
10.5.2010.
Posjeta: 1.338 *