Kako smo postali Jugoslaveni: O etničkim/nacionalnim identitetima Hrvata u Čileu i Argentini za vrijeme Prvoga svjetskog rata

Marina Perić Kaselj

Sažetak


Prvi svjetski rat i događaji koji su uslijedili tijekom i nakon rata imali su snažan utjecaj na kolektivne identifikacije iseljenika. Nacionalno samoodređenje Hrvata unutar ili izvan Monarhije, na trijalističkoj osnovi s Austro-Ugarskom ili u zajednici s južnoslavenskim narodima, nametale su se kao dominantne nacionalne ideologije u domovini. Takva politička situacija preslikavala se i među iseljeničkim zajednicama u Čileu i Argentini. Događaj poput Prvoga svjetskog rata mijenja kolektivne identifikacije i strategije hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini, a putem iseljeničkog tiska i iseljeničkih društava propagira se nova nacionalna definicija i južnoslavenska koncepcija buduće države te se osniva iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana (JNO) u Južnoj Americi. Koristeći iseljenički tisak kao izvor u svrhu pronalaženja dominantnih diskursa u oblikovanju kolektivne svijesti iseljenika, u radu nastojimo odgovoriti na pitanja kako su događaji u domovini, prije svega Prvi svjetski rat, utjecali na kolektivne identifikacije iseljenika u Čileu i Argentini, te analiziramo faktore koji su doprinijeli snažnim odobravanjem i participacijom iseljenika u Čileu u iseljeničkom pokretu JNO-a (za razliku od iseljenika u Argentini) kao i njihovu ulogu u stvaranju buduće Kraljevine SHS / Jugoslavije.


##reader.fullText##

PDF