Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Opozicija u lijevim i desnim diktaturama

Krsto Cviić ; Kraljevski institut za međunarodna pitanja u Londonu, London, Ujedinjeno Kraljevstvo


Puni tekst: hrvatski pdf 97 Kb

str. 79-92

preuzimanja: 486

citiraj


Sažetak

Na temelju iskustva nekadašnjih desničarskih i komunističkih diktatura u Europi s raznim vrstama opozicije — što otvorene, što skrivene unutar režima i njihovih struktura — autor analizira ulogu opozicije u procesu opće demokratske promjene u pravcu pravnog poretka i civilnog društva u “novim demokracijama” srednje i isotočne Europe. Njegov je zaključak da se danas u zemljama srednje Europe politički pluralizam s višestranačjem koje uključuje i postojanje funkcionirajuće parlamentarne opozicije dobro razvija i stalno učvršćuje. Međutim, u zemljama gdje postoji samo formalna demokracija uz vidljiv “demokratski deficit” — na primjer, Hrvatskoj (i Slovačkoj) — parlamentarna opozicija igra sekundarnu ulogu. Motori promjene — pa tako u krajnjoj liniji i demokratizacije, još su uvijek unutar vladajuće stranke (kao u vrijeme komunističkog jednostranačja). Do promjena dolazi kad se vladajući sloj ili jedan njegov značajan dio — bilo zato što više nije zadovoljan rasporedom moći i dobara unutar postojećeg statusa quo, bilo zato što je svjestan da se ovaj ne može nepromijenjen održati — za njih odluči kao za manje zlo. Tako je bilo u Sovjetskom Savezu, najprije za Nikite Hruščova, a zatim Mihaila Gorbačova. Međutim, promjene, oktroirane odozgo, u pravilu ipak izmiču ispod kontrole onih koji su ih započeli, kako se dogodilo Gorbačovu, pa je tako novo stanje obično kompromis između ostataka starog poretka i još nedovršenoga novog.

Ključne riječi

Hrčak ID:

106028

URI

https://hrcak.srce.hr/106028

Datum izdavanja:

16.1.1996.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.274 *