APA 6th Edition Grmača, D. (2012). Euridikin prijestup u Vetranovićevoj transformaciji orfejskog mita. Umjetnost riječi, 56 (1-2), 23-42. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/109207
MLA 8th Edition Grmača, Dolores. "Euridikin prijestup u Vetranovićevoj transformaciji orfejskog mita." Umjetnost riječi, vol. 56, no. 1-2, 2012, pp. 23-42. https://hrcak.srce.hr/109207. Accessed 16 Jan. 2021.
Chicago 17th Edition Grmača, Dolores. "Euridikin prijestup u Vetranovićevoj transformaciji orfejskog mita." Umjetnost riječi 56, no. 1-2 (2012): 23-42. https://hrcak.srce.hr/109207
Harvard Grmača, D. (2012). 'Euridikin prijestup u Vetranovićevoj transformaciji orfejskog mita', Umjetnost riječi, 56(1-2), pp. 23-42. Available at: https://hrcak.srce.hr/109207 (Accessed 16 January 2021)
Vancouver Grmača D. Euridikin prijestup u Vetranovićevoj transformaciji orfejskog mita. Umjetnost riječi [Internet]. 2012 [cited 2021 January 16];56(1-2):23-42. Available from: https://hrcak.srce.hr/109207
IEEE D. Grmača, "Euridikin prijestup u Vetranovićevoj transformaciji orfejskog mita", Umjetnost riječi, vol.56, no. 1-2, pp. 23-42, 2012. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/109207. [Accessed: 16 January 2021]
Abstracts Najplodniji hrvatski renesansni pjesnik Mavro Vetranović (1482–1576) u svojim pjesničkim i dramskim djelima često tematizira mit o Orfeju. U književnoj je historiografiji posebnu pozornost izazvala njegova mitološka drama Orfeo. Dramatizacija Orfejeve i Euridikine ljubavi, jedne od popularnijih priča starije europske književnosti, u Vetranovićevoj je verziji neobična zbog intervencija u orfejski mit – sudbonosni je osvrt prepušten Euridiki, a ne Orfeju, što je potaknulo komparatističku potragu za rješavanjem enigme zašto se ženski lik mitološkog para okrenuo. Jednako je, naime, neobično da je Vetranovićev Orfeo statist pred dverima pakla, dok u općepoznatoj verziji mita ulazi u podzemni svijet i ima aktivnu ulogu. Ovaj će se rad stoga usredotočiti na razloge Euridikina osvrta i koncentriranosti dramskog agona na njezinu aktivnost te na alegorijsku tradiciju preobražavanja mita u kojoj do takvoga preokreta dolazi. Konačno, uspostavit će se odnos sa sličnim djelima u talijanskoj renesansi i pobliže opisati kontekst srednjovjekovnih i renesansnih tumačenja orfejskog mita.