Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji „Gaudium et spes“

Miljenko Aničić ; Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Đakovo, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 238 Kb

str. 507-533

preuzimanja: 574

citiraj


Sažetak

Suočena s mnogobrojnim i dubokim društvenim promjenama, Crkva si je na II. vatikanskom koncilu postavila zadatak da samoj sebi i suvremenom svijetu ponovno posvijesti i predoči bit kršćanske vjere. Pastoralna konstitucija „Gaudium et spes“ ne samo što odbacuje dualističku suprotstavljenost Crkve i svijeta, nego jasno ističe koncilsko otvaranje Crkve svijetu. O tom svijetu Koncil nudi jednu diferenciranu sliku s njegovim pozitivnim, ali i negativnim aspektima i izazovima. Jedan od tih izazova „Gaudium et spes“ naziva „autonomija zemaljskih stvari“. Ovaj članak nastoji se približiti toj, za modernoga čovjeka i današnji svijet, važnoj temi. Koncil razlikuje između relativne ili opravdane i apsolutne, odnosno neprihvatljive autonomije. Rasprava o toj temi puno je starija i seže u prva stoljeća kršćanstva, ali ju je zapravo tek II. vatikanski koncil na zadovoljavajući način definirao. Da bi se ova tema mogla ispravnije situirati, potrebno je uzeti u obzir i sliku čovjeka i svijeta, što je Koncil nudi, te također razmotriti ambivalentnost odnosa vjere i svijeta, Crkve i društva. Autonomija zemaljskih stvari obuhvaća širok spektar ljudskoga djelovanja. Crkva je svojedobno imala posebne teškoće s autonomijom na području znanosti, jer je dolazila u pitanje religiozno utemeljena slika svijeta, ali i zbog izričito antiteističkih polazišta nekih znanstvenika. Međutim, zahtjev za autonomijom proteže se i na druga područja. U članku su posebno obrađena pitanja autonomije znanosti, kulture, društvenoga i političkoga djelovanja te uloga laika. Autonomija zemaljskih stvari u svojemu prihvatljivom obliku pojavljuje se kao zahtjev kršćanske vjere. Time što razlikuje Stvoritelja od stvorenja kršćanska vjera tek omogućuje svjetovnost svijeta. Autonomija, koja prihvaća odnos s Bogom, pojavljuje se kao zaštita ljudske osobe i njezina dostojanstva, štiti ga od iluzije vlastite samousavršivosti. Konačno, autonomija omogućuje i Crkvi slobodu, ali i da bude mjesto slobode pred modernim oblicima ropstva.

Ključne riječi

Crkva, Gaudium et spes, autonomija zemaljskih stvari, znanost, kultura, politika, laik

Hrčak ID:

111482

URI

https://hrcak.srce.hr/111482

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.315 *