hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

RODNI STEREOTIPI: OBJEKTIVIZACIJA ŽENSKOG LIKA U MEDIJIMA

Tihana Lubina ; Doktorska škola društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Osijeku
Ivana Brkić Klimpak ; Doktorska škola društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Osijeku

Puni tekst: hrvatski, pdf (327 KB) str. 231-232 preuzimanja: 6.419* citiraj
APA 6th Edition
Lubina, T. i Brkić Klimpak, I. (2014). RODNI STEREOTIPI: OBJEKTIVIZACIJA ŽENSKOG LIKA U MEDIJIMA. Pravni vjesnik, 30 (2), 231-232. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/130938
MLA 8th Edition
Lubina, Tihana i Ivana Brkić Klimpak. "RODNI STEREOTIPI: OBJEKTIVIZACIJA ŽENSKOG LIKA U MEDIJIMA." Pravni vjesnik, vol. 30, br. 2, 2014, str. 231-232. https://hrcak.srce.hr/130938. Citirano 02.03.2021.
Chicago 17th Edition
Lubina, Tihana i Ivana Brkić Klimpak. "RODNI STEREOTIPI: OBJEKTIVIZACIJA ŽENSKOG LIKA U MEDIJIMA." Pravni vjesnik 30, br. 2 (2014): 231-232. https://hrcak.srce.hr/130938
Harvard
Lubina, T., i Brkić Klimpak, I. (2014). 'RODNI STEREOTIPI: OBJEKTIVIZACIJA ŽENSKOG LIKA U MEDIJIMA', Pravni vjesnik, 30(2), str. 231-232. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/130938 (Datum pristupa: 02.03.2021.)
Vancouver
Lubina T, Brkić Klimpak I. RODNI STEREOTIPI: OBJEKTIVIZACIJA ŽENSKOG LIKA U MEDIJIMA. Pravni vjesnik [Internet]. 2014 [pristupljeno 02.03.2021.];30(2):231-232. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/130938
IEEE
T. Lubina i I. Brkić Klimpak, "RODNI STEREOTIPI: OBJEKTIVIZACIJA ŽENSKOG LIKA U MEDIJIMA", Pravni vjesnik, vol.30, br. 2, str. 231-232, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/130938. [Citirano: 02.03.2021.]

Sažetak
Suvremeni mediji danas, osobito televizija i internet, usko su povezani s proizvodnjom i utjelovljenjem kulturnih identiteta. Naime, svjesnom se uporabom i ponavljanjem stereotipa kod primatelja informacija na suptilnoj razini ustaljuju arhetipske osobitosti muškaraca i žena koje su već društveno konstruirane kategorijom roda. Jednom usvojeni, takvi rodni stereotipi bivaju izrazito otporni na promjene uslijed novih informacija, pretvarajući se u obrasce koji se uzimaju kao reprezentativan način razmišljanja i ophođenja s drugim ljudima. Razlika u reprezentaciji žena i muškaraca u medijima je neosporna, a kako je reklamnoj industriji jedino važno da reklama privuče pozornost i proda proizvod, počesto je to i jedina funkcija lika žene i ženskoga tijela. Suvremena modna industrija, također, danas postoji upravo zahvaljujući medijima koji joj omogućuju da bude prisutna sada i ovdje, pri čemu ženska moda prednjači s obzirom na to da je s vremenom postala puno izazovnija, slobodnija i otvorenija te se nameće svijetu pod okriljem stilizma i imperativa privlačnog izgleda. Forsiranjem fizičkoga izgleda ženama se nameće ideal ljepote koji je u načelu površan, isprazan i nedostižan te iza kojega prividno stoje uspjeh i novac, dok pri tome one same bivaju objektivizirane u službi reprezentiranja toga.
Kako se seksizam kao predrasuda ili diskriminacija na temelju spola i roda najčešće odnosi na negativnu objektivizaciju i seksualizaciju žena, otvara se prostor kritičkom propitivanju takvih stereotipnih reprezentacija koje sve više postaju medijski diktirane i koje, dugoročno, manipulirajući percepcijom primatelja mogu imati štetne posljedice na njegov svakodnevni život i vlastiti sustav vrijednosti.

Ključne riječi
mediji; modna industrija; rodni stereotipi; seksizam; objektivizacija ženskoga lika

Hrčak ID: 130938

URI
https://hrcak.srce.hr/130938

[engleski] [njemački]

Posjeta: 9.280 *