Izvorni znanstveni članak
CJELOŽIVOTNA ZADUŽENOST I DESOCIJALIZACIJA NAJOBRAZOVANIJIH KAO POSLJEDICE AMERIČKOGA SUSTAVA ŠKOLARINA/UPISNINA I STUDENTSKIH ZAJMOVA
Rajko Odobaša
; Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Sažetak
U radu se kritički analiziraju uzroci, instrumenti i ciljevi neoliberalnih reformskih ideja i preobrazbi u području američkog sustava javnog i privatnog visokog obrazovanja, a posebno financijske, ekonomske, socijalne, političke i kulturalne posljedice uvođenja i kontinuiranog rasta studentskih školarina i upisnina, kao i širenja komplementarnoga sustava studentskih zajmova i posljedičnih enormnih iznosa studentskih dugovanja. Uvođenje i rast školarina na javnim sveučilištima jedan je od najvažnijih instrumenata i aspekata komercijalizacije visokog obrazovanja kao skupa različitih promjena osmišljenih i nametnutih radi uvođenja i jačanja tržišne logike unutar visokoobrazovnih ustanova. Svojedobno optužena za duboku obrazovnu krizu proizašlu iz njihove monopolne pozicije, javnim se učilištima i sveučilištima komercijalizacija nameće kao put i sredstvo «ozdravljenja». Šire, pak, društveno gledano, komercijalizacija obrazovanja odvija se paralelno sa smanjivanjem, privatizacijom i financijalizacijom svih ostalih dijelova javnoga sektora, tj. s napadom na institucije i ostale tekovine «države blagostanja». Višedesetljetno difamiranje i smanjivanje financijsko-regulacijske uloge države u visokom obrazovanju dovelo je do smanjivanja upisnih kvota, rasta udjela studenata u financiranju visokoobrazovnih programa te ustroja i djelovanja javnih sveučilišta prema modelu poslovnih organizacija. Zbog ograničenog broja upisa na javne ustanove,raste broj studenata na privatno-profitnim koledžima i sveučilištima s također rastućim iznosima upisnina. Sve viši troškovi studiranja i dugogodišnja stagnacija dohotka ogromne većine kućanstava prisiljavaju američke studente na uzimanje skupih studentskih zajmova i gomilanje dugovanja, a na korist konglomerata privatnih i kvazijavnih profitnih interesa. Zbog iznosa od bilijun dolara već akumuliranih studentskih dugova živote milijuna najobrazovanijih Amerikanaca ugrožava težak i opasan teret cjeloživotne zaduženosti i socijalne isključenosti. Štoviše, nagomilani studentski dugovi vrlo lako mogu ponovno destabilizirati američki bankovni sustav te dovesti do nove i ponovno globalno raširene financijsko-ekonomske krize. Zaključak je ovoga rada, kako se na primjeru rezultata sprovedene komercijalizacije američkog sustava visokog obrazovanja može sagledati sva njezina obrazovna i najšira društvena destruktivnost, ali i izvući pouke koje bi u javnim raspravama o restrukturiranju hrvatskoga visokog obrazovanja mogle poslužiti kao argument u prilog zadržavanja i jačanja zajedničkoga financiranja sustava visokoga obrazovanja i znanosti. U slučaju nastavka domaćih visokoobrazovnih preobrazbi prema tržišnoprofitnim pravilima i ciljevima, na kraju rada ukratko se iznose ideje o zaobilaženju sustava studentskog kreditiranja i mogućim javnim i privatnim alternativnim modelima financiranja očekivano rastućih iznosa izravnih i neizravnih troškova studiranja.
Ključne riječi
komercijalizacija visokog obrazovanja; rastuće školarine i upisnine; studentski zajmovi; cjeloživotna zaduženost i desocijalizacija najobrazovanijih
Hrčak ID:
134367
URI
Datum izdavanja:
30.12.2012.
Posjeta: 1.464 *