Izvorni znanstveni članak

ANTIQUE HERITAGE OF LUDBR

Branka Vikić - Belančić

Sažetak

Antičko naselje u današnjem Ludbregu poznato iz antičkih itinerara kao postaja lovia-Botivo, na putu od Poeto via do Murse, posljednja desetljeća potvrđeno je kao značajni arheološki lokalitet Gornje Panonije. Raniji slučajni nalazi arheološkog materijala, osobito iz XIX st. koji su ot­kriveni u vrtovima, voćnjacima, podrumima, dvorištima, poljima i dr. pripadaju pretežno rimskom razdoblju, ali točna lokacija i karakter antičkog naselja nije bila poznata. Međutim, promatranje cijelog područja Ludbrega pokazalo je, da u južnom dijelu Ludbrega postoji nukleus pačetvorinastog rastera, koji podsjeća na rimski logor ili grad. Za vrijeme sutavnih istraživanja i iskopavanja koji su se provodili tijekom deset godina (1968-1979) od strane ekipe antičara Arheološkog muzeja u Za­grebu, otkriveno je da je lovia bila gusto naseljena i utvrđena sa svih strana be­demima. Njezin razvoj trajao je od I. st. do prve polovine V. st. Raspored istraživačkih sondi planiran je na 45 mjesta. Stratigrafska situacija bila je slijedeća: Ranocarski stratrum (I. st.-sredina II. st.) je ležao na dubini od 1.60-2.40 m. Srednjecarski stratum (druga polovina II. st.-III. st.) ležao je na
dubini od 1.20-1,60 m), a kasnocarski na dubini od 0,40-1,20 m).
Analiza dispozicija urbanih areala pokazala je, da su oficijelne građevine bile u srednjem dijelu naselja, bliže sjevernom zidu ili bedemu; Stambeni ob­jekti (ostatci insula), ležali su sa obje strane ul. A. Blažića, te prema južnom i jugozapadnom bedemu, dok u kasnocarskom razdoblju grad se je širio izvan sjevernog zida grada u tzv. suburbium (podgrađe).
Medu ostacima javne arhitekture ističu se: Dio ranocarskog bazena
(sonda 2/68), masivni zid sa pilastrom jednog velikog objekta (sonda 3/68 i 5/68), koji je imao dvije faze gradnje (vjerovatno Horreum). Termalni kom­pleks koji je prvotno imao tri bazena, a u kasno antičko doba bio je adaptiran u ranokršćanski objekt (Preradovićeva 24).
Među nekoliko sondi otkriveni su ostaci fortifikacijskog sustava lovije i to od ranocarskih, srednjecarskih do kasnocarskih bedema. U idealnoj rekon­strukciji bedemi su zatvarali prostor od 170 x 200 m. Na sjevernom i istočnom bedemu zasad je otkriven trag od dva poteza (unutarnjeg i vanjskog). Velika količina arheološkog materijala, a osobito keramike, daje nam ne samo preciznije podatke za datiranje naselja i pojedinih objekata, nego i uvid u povijesni i kulturni život i razvoj, ekonomski standard, trgovačke veze sa
drugim dijelovima Panonije kao i sa bližim i daljim provincijama Rimskog car­stva (Italia, Galia, Germania, Noricum, Sjeverna Afrika i dr.). U završnim razmatranjima sintetizirani su rezultati istraživanja i prikazan razvoj Ludbrega kroz nekoliko stoljeća rimske vladavine u Jugozapadnoj Pan­oniji.
Čini se da je rimska lovia bila prije svega civilno, urbanizirano naselje, učvršćeno gradskim bedemima, zbog svog istaknutog položaja na Dravskoj magistrali i u blizini dravskog Limesa. Otkriće dva rimska spomenika u Ludbregu posebnog su značenja, jer je na oba sačuvano, antičko ime Ludbrega "lOVIA".

Ključne riječi

Hrčak ID:

134581

URI

https://hrcak.srce.hr/134581

Datum izdavanja:

5.12.1998.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 959 *