Pregledni rad
RASNE VARIJACIJE ILI RASNE RAZLIKE: GENETIČKA PRODUKCIJA NOVIH RASNIH MITOVA
Stjepan Orešković
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U okvirima ekologije i socijalne ekologije središnje teme čine zagađivanje okoline, zdravi i održivi razvoj, kontrola rizika. Mnogo se raspravlja i o nestajanju brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Istodobno, nije odgovoreno na jednako značajno pitanje: kako sačuvati desetke različitih etničkih skupina koje upravo zauvijek nestaju s tla Zemlje, koju su nastanjivali milijunima godina? Genetičari su kao nadomjestak ponudili projekte očuvanja genetičke građe nestajućih naroda i zajedno s njima projekte utvrđivanja objektivnih razlika/varijacija među rasama. Taj pokušaj koincidira sa činjenicom da se ove, 1995., godine navršava punih 200 godina od objavljivanja djela "De generis humani varietete natura". To je djelo izvršilo golem znanstveni utjecaj, uglavnom negativan, na modernu antropologiju, sociologiju, ekologiju populacija i genetiku. Jednako kao što je Carl Linne (Linneus), učinio identičnu taksonomiju biologijskog svijeta i time utjecao na formiranje čitavog epistemološkog polja rasprava o metodama klasifikacije i hijerarhizacije živog svijeta, tako je i Blumenbachova taksonomija i klasifikacija ljudske vrste, koja paradigmatično i temporalno odgovara Linneovoj taksonomiji, utjecala na stvaranje pogrešnih predodžbi o rasama i rasnim razlikama. U čemu je bila bit tog »pionirskog« Blumenbachova taksonomijskog pokušaja u području klasifikacije rasa? Cilj mu je bio razvijanje populacijske taksonomije koja u svojim premisama ima teoriju i ideju čistog rasnog tipa/čiste rase. Mnoge od tih teorijskih pretpostavki prepoznajemo u aktualnim genetičkim projektima istraživanja rasnih razlika/varijacija i u praksi kontrole etničkih manjinskih skupina na osnovi kontrole genskog materijala.
Ključne riječi
genetika populacija; rasne razlike; rasne varijacije
Hrčak ID:
141395
URI
Datum izdavanja:
15.9.1995.
Posjeta: 2.871 *