Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

GRANICE PODMORSKIH PROSTORA JADRANSKIH DRŽAVA

Marina Vokić Žužul ; Jadranski zavod HAZU, Zagreb
Valerija Filipović orcid id orcid.org/0000-0001-9348-913X ; Kartografski odjel Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu


Puni tekst: hrvatski pdf 9.787 Kb

str. 9-56

preuzimanja: 12.489

citiraj


Sažetak

U ovome radu analiziraju se sve dosada utvrđene granice jadranskog podmorja kao
i one koje tak valja utvrditi, posebice u svjetlu novih istraživanja njegovih prirodnih
bogatstava. Uz Hrvatsku i Italiju, koje dijele najveći dio morskog dna i podzemlja u
Jadranu, pravo na epikontinentski pojas imaju i Crna Gora te Albanija. Dvije jadranske
države s kratkim obalama – Bosna i Hercegovina te Slovenija, države su u nepovoljnome
geografskom položaju koje ne mogu imati epikontinentski pojas kao prirodni
produžetak svoga kopnenog područja. Podmorski prostori tih država završavaju stoga
na vanjskoj granici njihovih teritorijalnih mora. Osim razmatranja tih granica i sporazumno
utvrđenih granica epikontinentskih pojaseva, autorice se kritički osvrću i na
jednostrane akte Slovenije o proglašenju njezinoga epikontinentskog pojasa iz 2005.
godine kao potpuno pravno neutemeljene akte.
U središtu pozornosti ovoga rada je razmatranje granice koja dijeli podmorske prostore
Hrvatske i Italije kao buduće granice dviju država i nad morskim dnom. Ta bi granična
crta, u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora, trebala postati – jedinstvena
morska granica njihovih epikontinentskih i gospodarskih pojaseva (odnosno ekološke
zone Italije i zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske). Takva višefunkcionalna
jedinstvena granična crta u najboljem je interesu pravne sigurnosti
u svim načinima korištenja mora, a u međunarodnoj sudskoj i arbitražnoj praksi posljednjih
desetljeća u potpunosti je zamijenila povlačenje različitih crta razgraničenja
za više pojaseva u istome morskom prostoru.
S obzirom na rezultate nedavno provedenih istraživanja potencijalnih nalazišta nafte
i plina u južnom Jadranu, u radu se upozorava i na potrebu što skorijeg povlačenja
crte bočnog razgraničenja epikontinentskih pojaseva Hrvatske i Crne Gore. Autorice
analiziraju moguće pravce te nove granice, uzimajući u obzir znatno odstupanje od
ekvidistancije privremene crte razgraničenja određene Protokolom o privremenom režimu
uz južnu granicu između dviju država 2002. godine.

Ključne riječi

morsko dno i podzemlje; teritorijalno more; epikontinentski pojas; razgraničenje; države u nepovoljnome geografskom položaju; jedinstvena morska granica; Jadransko more

Hrčak ID:

144383

URI

https://hrcak.srce.hr/144383

Datum izdavanja:

8.9.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 13.400 *