Izvorni znanstveni članak
Rimska kurija i misija Konstantina-Ćirila i Metodija
Josip Bratulić
Sažetak
Dosadašnja povijesna istraživanja (Lapôtre, Dvornik, Dujčev) pridavala su veliku pažnju politici Rimske kurije prema Slavenima u 9. stoljeću. Smatra se da je interes Rimske kurije bio usmjeren ponajprije prema Bugarskoj koja je upravo tada lavirala između Bizanta i Rima. Rimska kurija pokušala je utvrditi svoju jurisdikciju na Bugarsku, pa je u tom smislu i usmjerila svoja nastojanja da ne izgubi tako važan i osjetljiv prostor.
Iz razdoblja slavenske misije Svete braće sačuvan je dobar izvorni repertorij povijesnih vrela: Žitja (Vitae) obojice braće, papinska pisma njemačkim biskupima i kraljevima, pisma slavenskim knezovima itd. Kako je do bitne promjene u politici Rimske kurije ne samo prema Bugarskoj nego i prema Slavenima općenito došlo upravo između 870. i 885, tj. od dolaska Svete braće u Rim do smrti Metodijeve u Moravskoj, treba Metodija, sposobnog bizantskog pravnika i u mladosti arhonta slavenske pokrajine smatrati autorom, promulgatorom, idejnim začetnikom i zauzetim izvršiocem te politike. Njegovom smrću prestaje takva politika Rimske kurije prema Slavenima. O tome dosta jasno govore vrela ako ih s dovoljo pažnje i osjetljivosti ponovno pročitamo. U tome se zrcali visoko značenje obojice Braće, i njihov doprinos političkom životu Europe 9. st.
Ključne riječi
Hrčak ID:
14634
URI
Datum izdavanja:
30.9.1986.
Posjeta: 1.884 *