Izvorni znanstveni članak

Nekoliko lingvističkih zanimljivosti iz hrvatskoglagoljskih kodeksa

Milan Mihaljević

Sažetak

U članku se objašnjava sedam neobičnih oblika iz hrvatskoglagoljskih kodeksa: blagotačno (za grč. ευδρομος) iz Fraščićeva psaltira nastalo je vjerojatno od blagotačьno zamjenom iskonskog o poluglasom (makedonski predložak) i vokalizacijom poluglasa kao a; domь volju i u brevijaru Illirico 5 (za grč. βολβιτα βοων i lat. fimum boum) rezultat je krivog rastavljanja (volui > volju i ) i zamjene glagoljskih slova i i o u dimь volui kako je stajalo u predlošku, a dimь jе prevoditelj predloška dobio pročitavši krivo latinsko fimum kao fumum; balina (lat. ruina), zabilježena jedanput u brevijaru Illirico 5, nastala je od obalina odbacivanjem krivo identifciranog prefiksa o (umjesto ob); besbožьnь u Brevijaru Vida Omišljanina, koje umjesto očekivanog z ima s, nije tvoreno od bez + božьnъ, već od be(z) + sъbožьnъ; bezdni mnogo (Ps 35,7) iz Novljanskog drugog i Akademijina brevijara (III c 12) može se tumačiti dvojako: 1. kao pogreška nastala ispuštanjem slova e u riječi bezdnie n. ili 2. kao nominativ množine ženskog roda pridjeva bezdьnь + prilog mnogo; kolovoždь, koje se u hrvatskoglagoljskim brevijarima javlja za lat. fons (Jdt 7,5), prvotno je značilo kanal kojim se usmjerava voda na mlinsko kolo u vodenici, a kasnije se njegovo značenje proširilo na "mjesto u mlinu gdje stoji kolo" i na kanal uopće, lokvu ili grabu s vodom; saždo u Pašmanskom brevijaru (za lat. idem) vjerojatno je nastalo zamjenom glagoljskih slova e i o od normalnog oblika sьžde (= sь + *dje), ali se može tumačiti i kao složenica od sь i čestice -žьdo koja se obično javlja samo uz upitne (k-) morfeme.

Ključne riječi

Hrčak ID:

14781

URI

https://hrcak.srce.hr/14781

Datum izdavanja:

30.9.1988.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.427 *