Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Božićno koledanje i veseljanje na otoku Korčuli

Katarina Žanetić orcid id orcid.org/0000-0003-4632-5700 ; Lučićeva 1, 21000 Split


Puni tekst: hrvatski pdf 275 Kb

str. 71-114

preuzimanja: 2.750

citiraj


Sažetak

Najstariji spomen koledanja javlja se na području Bugarske u 9. stoljeću, a pučki običaji koledanja kod Hrvata pojavljuju se već u dalekoj u prošlosti. Najstariji pisani tragovi kod Hrvata mogu se pronaći u 13. stoljeću unutar Statuta Dubrovačke Republike. Običaji kolendanja sačuvali su se sve do naših dana, pa tako i na otoku Korčuli. Riječ „koleda“ ima raznovrsna značenja, a prvenstveno označava skupno pjevanje muške djece, od dvanaest do trinaest godina, mladića te odraslih ljudi. Nerijetko označava i pjevanje mladića djevojci, a najčešće se povezuje s božićnim pjesmama, čestitanjima, obredima, darivanjima, Badnjim danom i Novom godinom. Također je važno istaknuti da je „koleda“ označavala i krijes koji se palio na Jurjevdan i Ivandan. Grupe koledara obično su pjevale cijelu noć obilazeći sve kuće u mjestu, a domaćini su ih najčešće častili suhim smokvama, narančama, rogačima, raznim slasticama, vinom i rakijom, a u novije vrijeme najčešće ih nagrađuju novcem. U ovom radu obrađen je pučki običaj koledanja na otoku Korčuli. S obzirom da je običaj koledanja na otoku bio popularan u svih devet župa, u radu je pokriveno područje Vela Luke, Blata, Smokvice i Korčule. U ostalim mjestima obično se javljaju varijacije na koledarske pjesme nabrojanih mjesta. Polazeći od stajališta o kontinuiranom postojanju tradicijskog usmenog pjesništva na području Korčule, ovim radom pokušat će se obraditi što veći broj prikupljenih podataka vezanih uz božićno koledanje.

Ključne riječi

koledanje; veseljanje; badnjak; Nova godina; Tri kralja; Mladinci

Hrčak ID:

163453

URI

https://hrcak.srce.hr/163453

Datum izdavanja:

14.8.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.609 *