hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

O početcima i nastajanju Dubrovnika

Željko Rapanić

Fulltext: croatian, pdf (759 KB) pages 81-122 downloads: 2.122* cite
APA 6th Edition
Rapanić, Ž. (2013). O početcima i nastajanju Dubrovnika. Starohrvatska prosvjeta, III (40), 81-122. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/164146
MLA 8th Edition
Rapanić, Željko. "O početcima i nastajanju Dubrovnika." Starohrvatska prosvjeta, vol. III, no. 40, 2013, pp. 81-122. https://hrcak.srce.hr/164146. Accessed 20 Oct. 2021.
Chicago 17th Edition
Rapanić, Željko. "O početcima i nastajanju Dubrovnika." Starohrvatska prosvjeta III, no. 40 (2013): 81-122. https://hrcak.srce.hr/164146
Harvard
Rapanić, Ž. (2013). 'O početcima i nastajanju Dubrovnika', Starohrvatska prosvjeta, III(40), pp. 81-122. Available at: https://hrcak.srce.hr/164146 (Accessed 20 October 2021)
Vancouver
Rapanić Ž. O početcima i nastajanju Dubrovnika. Starohrvatska prosvjeta [Internet]. 2013 [cited 2021 October 20];III(40):81-122. Available from: https://hrcak.srce.hr/164146
IEEE
Ž. Rapanić, "O početcima i nastajanju Dubrovnika", Starohrvatska prosvjeta, vol.III, no. 40, pp. 81-122, 2013. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/164146. [Accessed: 20 October 2021]

Abstracts
Ovaj rad nastavak je i opširnije raspravljanje o početcima i nastaja- nju grada Dubrovnika o čemu sam pisao u nekoliko navrata u različitim prigodama. Ovom prilikom proširujem vlastita polazišta iznesena u tek- stu “Dubrovačka pripovijest”, objavljenom u časopisu za književnost i znanost Dubrovnik, n. s., 8/4, Dubrovnik, 1997., str. 145-161. Taj tekst, napisan ponešto slobodnijim esejističko-znanstvenim načinom, pokazat će se gotovo neizbježnim predgovorom ovome. Razlika je, međutim - a to će pažljivi čitatelj primijetiti - što sam odustao od nekih tadašnjih pret- postavki i zaključaka, isto kao što sam odustao i od onih napisanih prije gotovo trideset godina u zborniku radova ”Arheološka istraživanja u Du- brovniku i dubrovačkom području”, Izdanja HAD-a, 12, Zagreb, 1988., str. 39-50, posvećenom tada aktualnim temama koje su bile potaknute istraživanjima pod dubrovačkom Katedralom. K tome i ovdje nastojim opovrgnuti, ili barem dovesti u dvojbu koja bi pobudila razmišljanje, ona ustaljena uvjerenja kako se sve nevolje i stradanja jadranskih obalnih krajeva događaju poglavito zbog pogubnih i strašnih “provala Avara i Slavena” i njihovoga rušilačkog osvajanja gradova Epidaura i Salone. Propast Salone, naime, tema je bliska onoj o propasti Epidaura, a obra- dit ću je u posebnoj raspravi koja, kao i ova o Dubrovniku, polazi dobrim dijelom od pretpostavki koje sam bio naznačio radom o “Jednom pri- mjeru jadranske poleogeneze” (Prilozi Instituta za arheologiju, 11-12, Zagreb, 1994.-1995., str. 63–70). Zato u izlaganju podsjećam na to moje odavna izloženo stanovište, a one uvriježene konstatacije o slijedu i nači- nu ugasnuća staroga svijeta u obalnoj Dalmaciji, ustaljene i u hrvatskoj historiogra ji uobličene sheme, navode me da ih pokušam barem dovesti u dvojbu, ako ih ne uspijem osporiti.

Keywords
Srednji vijek; Rausij; kastrum; Dubrovnik; dubrovačka katedrala

Hrčak ID: 164146

URI
https://hrcak.srce.hr/164146

[english]

Visits: 3.006 *