Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31141/zrpfs.2016.53.122.893
Ekonomski efekti glavnog grada
Petar Filipić
; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu
Sažetak
Koristeći teoriju i studij slučaja, u ovom se radu istražuju ekonomske koristi koje neki grad ima jer je glavni grad države i, sukladno tome, što bi taj grad izgubio ako bi se „glavno“ iz njega odselilo. Da nije riječ o znanstvenoj l'art pour l'art situaciji, govori činjenica da je u proteklih sto godina u više od dvjesto država širom svijeta izgrađen sasvim novi ili preseljen postojeći glavni grad. Uz pomoć serije multiplikatora, identificiraju se fiskalni i dohodovni efekti „glavnog“ u postojećem glavnom gradu, te utjecaji na zaposlenost i brojnost stanovnika glavnog grada. U studiji slučaja predložena se metodologija aplicira na Zagreb, glavni grad Hrvatske. U završnom dijelu rada razmatraju se scenariji preseljenja potencijalnog „glavnog“ na neku drugu lokaciju u prostoru države, bilo da je riječ (a) o nekoj prostornoj točki u kojoj nema stanovnika ni primjerene infrastrukture ili (b) nekom drugom postojećem gradu. Predložen je i treći scenarij koji dezintegrira „glavno” i pojedine njegove funkcije i institucije seli u veći broj različitih točaka u prostoru države. Nasuprot političkoj odluci, koja je u povijesti dominantno određivala lokaciju glavnog grada, u ovom se radu u prvi plan ističu ekonomski kriteriji koji bi u konačnici trebali voditi ravnomjernijem (policentričnom) razvoju države u cjelini.
Ključne riječi
glavni grad; ekonomski kapacitet; dohodovni efekti; fiskalni efekti; preseljenje; policentrizam
Hrčak ID:
168800
URI
Datum izdavanja:
15.11.2016.
Posjeta: 2.009 *