Pregledni rad

GOVOR KAO TEMELJ SVIH ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA ZAGREBAČKE FONETIKE

Petar Guberina ; Poliklinika SUVAG, Zagreb Hrvatska

Sažetak

Govor je situacijski akt. On je takav već u svojoj genezi, gdje u njegova nastajanju dijete sudjeluje jednako kao i njegova okolina. U tome nastajanju vide se sve strukturalne komponente govora: kontekst (situacija), ritam, intonacija, intenzitet, napetost, mimika i geste, Sto će se sve sačuvati kad u govoru dođe i riječ. Ne samo sačuvati, nego će te neleksičke komponente govora imati važnu emotivnu i semantičku ulogu u komunikaciji riječima. Na tim osnovama je u sklopu zagrebačke fonetike nastala i lingvistika govora. Takvo poimanje govora i takva struktura govora nalaze se u temeljima proučavanja zagrebačke fonetike. Zagrebačka fonetika isto je tako proučavala sve karike govornog lanca: emisiju, transmisiju, percepciju (recepciju). Za razliku od istraživanja u drugim fonetksim institutima i institucijama u svijetu, gdje se proučavala produkcija govora - i to grafičkim analizama pomoću oscilografa i sonografa - zagrebačka fonetika utemeljila je percepciju govora. U percepciji se nije ograničila na slušni osjet, već je u svojim proučavanjima obuhvatila sve osjete, što je naročito važno kad se radi o rehabilitaciji s/ušno i govorno oštećenih osoba. IJ eksperimentalnom radu na percepciji koristili smo ne samo osobe koje dobro čuju nego i nagluhe osobe, jer su nam baš nagluhe osobe dale sigurne perceptivne podatke o tonalitetu pojedinih glasova. Uvedeno je i korištenje akustičkih filtara, koji su nam omogućili da perceptivno utvrdimo visinu glasova i najbolja frekvencijska područja za ritam i intonaciju. Akustički filtri pokazali su da se glasovi govora mogu razumijeti na vrlo ograničenim frekvencijskim područjima, čime se stvara slušna optimala glasa. Toliko je bogatstvo govora promatrano sa stanovišta njegove percepcije. Pomoću akustičkih filtara mogli smo dokazati da je naše slušanje selektivno, to jest da se osniva na eliminiranju pojedinih frekvencijskih područja. Slušanje je, dakle, diskontinuirani fenomen. Akustički filtri također su omogućili da perceptivno uočimo da se u svakom vokalu promjenama tonaliteta nalaze svi vokali, a u svakom konsonantu svi konsonanti. U povijesti jezika mogu iz jednog glasa nastajati različiti glasovi da se nakon više stoljeća vrate u prvotnu formu, a u skladu s harmonijom tonaliteta u pojedinom jezičnom sustavu. Toliko je ljudski govor otporan na propadanje. Mnogo je otporniji od smjene stoljeća i generacija. Produkcija govora bila je također stalan predmet izučavanja zagrebačke fonetike. Proučavanje artikulacijske optimale - kao pendcinta slušne optimale - aktivnosti fonetičara na radiju i televiziji, uvođenje kulture govora i retorike predstavljaju bogatu lepezu rada na produkciji govora. Proučavanje produkcije govora i bolje produkcije govora bilo je obogaćeno mnogostrukim postupcima fonetske korekcije pomoću aparata (novih) i bez aparata. Po prvi put je u fonetskim istraživanjima baš zagrebačka fonetika proučavala u govornom lancu intervencije u transmisiji govora: ne sa ciljem da ostane isti kao u emisiji (kao što su to bila proučavanja pri izboru najboljeg telefonskog kanala), već da filtarskim "deformacijama" taj govor bude razumljiviji u slučaju problema u slušanju i govoru ili da bude bolji rezultat u učenju stranih jezika. Tako je zagrebačka fonetika svojim istraživanjima obuhvatila sve karike govornog lanca i sve izražajne mogućnosti koje koristimo u govoru. To je bila velika novina u fonetskim istraživanjima. Te komponente govora sudjeluju u svim ostvarenjima govora, od obične komunikacije do književno-estetskih ostvarenja. Sva su ta ostvarenja proučavali sudionici zagrebačke fonetike. Široko poimanje fonetike kao govorne cjeline omogućilo je zagrebačkoj fonetici primjenu u učenju jezika - bilo materinskog jezika, kada su se pojavljivali problemi u slušanju ili izgovoru, bilo stranog jezika. Na tim osnovama stvorena je metoda učenja stranih jezika (audiovizualno-globalnostrukturalna metoda) i verbotonalna metoda rehabilitacije slušno i govorno oštećenih osoba. Kultura govora i retorika predstavljaju važnu aktivnost zagrebačke fonetike posljednjih deset godina. Naše škole i javne ustanove, kao i pojedinci, mogu dignuti na mnogo veću razinu svoj hrvatski jezik pomoću tih aktivnosti zagrebačke fonetike. Od svojeg početka, 1953. godine, pa do danas zagrebačka fonetika, temeljena na govoru, preko verbotonalne metode rehabilitacije slušanja i govora, preko audiovizualno-globalno-strukturalne metode, preko kulture govora i retorike, postala je i društvena kategorija. Mislim da joj to daje naročitu vrijednost.

Ključne riječi

vrednote govornog jezika; lingvistika govora

Hrčak ID:

174289

URI

https://hrcak.srce.hr/174289

Datum izdavanja:

1.9.1999.

Posjeta: 1.360 *