Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Gdje prestaju granice slobode izražavanja, a počinje govor mržnje? Analiza hrvatskog zakonodavstva i prakse u svjetlu europskih pravnih standarda

Maja Munivrana Vajda
Andrea Šurina Marton


Puni tekst: hrvatski pdf 385 Kb

str. 435-467

preuzimanja: 7.339

citiraj


Sažetak

ovom radu autorice analiziraju pravo na slobodu izražavanja kao
jedno od temeljnih ljudskih prava, važno kako za razvoj slobodnih pojedinaca
tako i za svaki demokratski sustav. No, imajući u vidu kako to
pravo nije apsolutno, autorice nastoje odrediti njegove granice posebice
s obzirom na govor mržnje, koji se u europskom pravnom prostoru
načelno ne smatra zaštićenim pravom na slobodu izražavanja. Ta je tematika
posljednjih godina vrlo aktualna u Republici Hrvatskoj uslijed
relativno čestih izjava koje javnost percipira kao potencijalan govor
mržnje te razmjerno malog broja kaznenih postupaka. Nakon uvodnog
pregleda relevantnih međunarodnih izvora, autorice se fokusiraju na
hrvatsko zakonodavstvo i sudsku prasku nastojeći ocijeniti postoji li
stvarni problem i leži li on u neadekvatnom pravnom okviru ili u neustaljenoj
sudskoj praksi. Na temelju analize presuda Europskog suda za
ljudska prava i identifi ciranih problema, autorice daju svoje preporuke
de lege ferenda i neke smjernice za rad na budućim predmetima.

Ključne riječi

sloboda izražavanja; govor mržnje; rasizam; ksenofobija; diskriminacija; javno poticanje na nasilje ili mržnju

Hrčak ID:

177439

URI

https://hrcak.srce.hr/177439

Datum izdavanja:

1.12.2016.

Posjeta: 9.785 *