Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31299/hrri.53.1.4
Akustičke značajke vokalnoga zamora
Gordana Kovačić
; Odjel Spikeri i voditelji, Hrvatska radiotelevizija, Zagreb
Emica Farago
; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za logopediju Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Vokalni se zamor temelji na samopercepciji povećanog laringalnog naprezanja i promjena kvalitete glasa. Može imati organsku i/ili funkcionalnu etiologiju. Ponajviše pogađa vokalne profesionalce među kojima su nastavnici najbrojniji. Unatoč brojnim istraživanjima, pitanje akustičkih značajki vokalnoga zamora još je otvoreno. Motiv je to i ovog istraživanja provedenog na uzorku nastavnica. Postavljena je hipoteza prema kojoj postoje značajne razlike u akustičkim varijablama glasa između nastavnica s vokalnim zamorom (N=23) i nastavnica bez vokalnoga zamora (N=27). Tekući govor i produžena fonacija vokala /a/ analizirani su u programu PRAAT računanjem dugotrajnog prosječnog spektra LTAS-a govora. Mjerilo se prosječni govorni F0 i niz spektralnih veličina: jakost najjačeg spektralnog vrha L0, omjer α (omjer energije područja frekvencija 0-1 kHz i područja 1-5 kHz) te varijable Δ1, Δ2, Δ3 i Δ4 koje iskazuju omjer spektralnih energija područja viših frekvencija i to pojaseva 1-2 kHz, 2-3 kHz, 3-4 kHz i 4-5 kHz i referentnog područja 0-1 kHz. Računalo se i prosječni H1/H2 iz harmoničkog spektra triju uzoraka produžene fonacije vokala /a/. Hipoteza je testirana multivarijatnom i univarijatnim analizama varijance te diskriminativnom analizom. Rezultati obrada pokazali su da ne postoje statistički značajne razlike u skupu akustičkih varijabli između skupina nastavnica. Postavljena je hipoteza odbačena. Međutim, kao pojedinačni se diskriminator izdvojio govorni F0 čija je prosječna vrijednost u skupini nastavnica bez vokalnoga zamora 194 Hz, a u skupini nastavnica s vokalnim zamorom ispod prosječnih 176 Hz što signalizira poremećaj. Nepostojanje akustičkih razlika između skupina nastavnica objašnjeno je nizom mogućih faktora, a najsnažnije činjenicom da je utvrđen podjednak broj vokalnih i tjelesnih subjektivnih smetnji čime se potvrđuje kompleksna fenomenologija sindroma vokalnog zamora, ali i sužuje snaga akustičke analize kao alata za njegovo otkrivanje.
Ključne riječi
vokalni zamor; akustička analiza; dugotrajni prosječni spektar LTAS; govorni F0; nastavnici
Hrčak ID:
183822
URI
Datum izdavanja:
6.7.2017.
Posjeta: 1.785 *