Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

O položaju manjinskoga jezika „odozdo“ i „odozgo“ na primjeru hrvatskoga jezika u Slovačkoj

Anita Skelin Horvat orcid id orcid.org/0000-0001-7113-1786 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Čagalj ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Aleksandra Ščukanec orcid id orcid.org/0000-0002-3468-7838 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 268 Kb

str. 227-240

preuzimanja: 430

citiraj


Sažetak

Jezična politika provodi se na različitim razinama od međunarodnih i vladinih institucija preko lokalnih tijela do samih pojedinaca koji također donose određene odluke o jeziku. U višejezičnim sredinama pitanja jezične politike postaju znatno kompleksnijima i osjetljivijima. U europskom kontekstu odnosi među pojedinim jezicima, te posebno položaj, status, ali i sama uporaba manjinskih jezika regulirani su raznim zakonima, poveljama i dokumentima. No, svakako je važno istaknuti da se uporaba (u određenim situacijama i zaštita pojedinih jezika) ne regulira isključivo zakonskim aktima i dokumentima, nego je ona pod snažnim utjecajem lokalnih i pojedinačnih praksi, jezičnih stavova i ideologija same zajednice (Spolsky 2009). Stoga jezične politike trebaju uključivati i propitivanje statusa i upotrebe jezika na razini zajednice i na razini pojedinca. Propitivanje stavova i ideja koje o jeziku, njegovoj uporabi, statusu i položaju u zajednici imaju sami govornici, odnosno emska, insajderska perspektiva čini važan dio istraživanja predstavljenoga u ovom radu. Cilj je utvrditi odgovara li jezičnopolitička praksa stvarnome stanju, odnosno potvrđuju li iskustva, stavovi i percepcije ispitanika službenu politiku institucija. U radu se analiziraju metalingvistički diskursi dobiveni intervjuiranjem.

Ključne riječi

jezična politika, hrvatski jezik, Slovačka

Hrčak ID:

184007

URI

https://hrcak.srce.hr/184007

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 981 *