hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper
https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.167

Apokrifni popis plemićkih rodova Bosanskoga kraljevstva

Stjepan Ćosić ; Filozofski fakultet, Split, Hrvatska

Fulltext: croatian, pdf (129 KB) pages 167-178 downloads: 877* cite
APA 6th Edition
Ćosić, S. (2017). Apokrifni popis plemićkih rodova Bosanskoga kraljevstva. Hercegovina, (3), 167-178. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.167
MLA 8th Edition
Ćosić, Stjepan. "Apokrifni popis plemićkih rodova Bosanskoga kraljevstva." Hercegovina, vol. , no. 3, 2017, pp. 167-178. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.167. Accessed 12 Apr. 2021.
Chicago 17th Edition
Ćosić, Stjepan. "Apokrifni popis plemićkih rodova Bosanskoga kraljevstva." Hercegovina , no. 3 (2017): 167-178. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.167
Harvard
Ćosić, S. (2017). 'Apokrifni popis plemićkih rodova Bosanskoga kraljevstva', Hercegovina, (3), pp. 167-178. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.167
Vancouver
Ćosić S. Apokrifni popis plemićkih rodova Bosanskoga kraljevstva. Hercegovina [Internet]. 2017 [cited 2021 April 12];(3):167-178. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.167
IEEE
S. Ćosić, "Apokrifni popis plemićkih rodova Bosanskoga kraljevstva", Hercegovina, vol., no. 3, pp. 167-178, 2017. [Online]. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.167

Abstracts
Dulje od dva stoljeća u historiografiji i publicistici prisutne
su veoma slične verzije popisâ plemićkih rodova Bosne i
Huma iz predosmanskoga doba. Jedna inačica objavljena
je i u dvjema poznatim zbirkama izvora za povijest BiH
čime je popis dobio na znanstvenoj vjerodostojnosti. Međutim,
podatci o podrijetlu i nastanku popisa ne potvrđuju
njegovu autentičnost. Popis je jedan od apokrifnih dokumenata
koji je nastao u sklopu tzv. ilirske heraldike. Riječ
je o kompleksnom ideološkom fenomenu koji se razvijao
na tragu protuosmanske politike 17. i 18. stoljeća, s ciljem
da se legitimiraju feudalni interesi određenih rodovskih
krugova, kao i "povrat" njihovih privilegija i posjeda, prvenstveno
na području BiH. Na tu tradiciju pozivali su se
i neki rodovi Makarskoga primorja, a u makarskom se
franjevačkom samostanu čuva i najstariji prijepis popisa
kojega je, prema jednoj vijesti, 1724. iz Fojnice donio fra
Marijan Lekušić. Popis se sastoji od donekle modificiranog
i proširenog slijeda rodova iz Fojničkoga grbovnika
koji je nastao nakon 1675. godine. Znatnom broju rodova
u popisu je dodano i mjesto podrijetla i to na temelju spoznaja
o njihovu zavičaju početkom 18. stoljeća. Nakon makarske verzije popisa koju su publicirali fra Andrija Kačić
Miošić i fra Luka Vladmirović, pojavio se i veoma sličan
popis što ga je u franjevački samostan u Budimu iz Bosne
donio fra Josip Jakošić. Godine 1789. Martin Juraj Kovačić
tiskao je taj popis kao dodatak knjizi Gabrijela Kolinovića.
Prema budimskoj inačici popis su kasnije, u svojim zbirkama
vrela, objavili Grgur Ćevapović i Euzebije Fermendžin.
Širenje i nekritičko prihvaćanje apokrifnih podataka
iz popisa i drugih izvora ilirske heraldike prouzročilo je
brojne pogrješke i zablude u genealoškim i heraldičkim
istraživanjima.

Keywords
Popis bosanskoga i humskoga plemstva; Marijan Lekušić; Andrija Kačić Miošić; Luka Vladmirović; Makarska; Fojnica; Budim; ilirska heraldika; Fojnički grbovnik; Korjenić-Neorićev grbovnik; Gabrijel Kolinović Šenkvički; Josip Jakošić; Martin Juraj Kovačić; Grgur Ćevapović; Euzebije Fermendžin

Hrčak ID: 187172

URI
https://hrcak.srce.hr/187172

[english]

Visits: 1.238 *