Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31299/hrri.53.2.7
Uloga empatije u odnosu inteligencije i kriminalnog recidivizma
Martina Lotar Rihtarić
orcid.org/0000-0003-0666-0299
; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilišta u Zagreb
Ivana Vrselja
orcid.org/0000-0002-7740-7023
; Hrvatsko katoličko sveučilište, Odjel za psihologiju, Zagreb
Đulijana Badurina-Sertić
; Centar za dijagnostiku u Zagrebu, Uprava za zatvorski sustav, Ministarstvo pravosuđa Zagreb
Sažetak
Brojni istraživači (npr. Farrington, 2003; Joliffe i Farrington, 2004) navode kako je potrebno bolje proučiti mehanizam povezanosti empatije i činjenja kaznenih djela, pri čemu nude nekoliko objašnjenja istoga. Jedno od njih se temelji na rezultatima sustavnog pregleda istraživanja odnosa empatije i činjenja kaznenih djela, autora Joliffea i Farringtona (2004). Prema ovim autorima, postoji mogućnost da empatija posreduje u odnosu između nekog drugog rizičnog čimbenika i činjenja kaznenih djela, a njihov pregled istraživanja je pokazao da je inteligencija jedan od tih rizičnih čimbenika. Prema tome, kako bismo bolje razumjeli odnos između inteligencije, empatije i kriminalnog recidivizma, cilj ovog rada bio je provjeriti posreduje li empatija u odnosu između inteligencije i kriminalnog recidivizma. Pretpostavilo se da će niža inteligencija predvidjeti izraženiji kriminalni recidivizam samo neizravno, preko smanjene empatije. Uzorak se sastoji od svih muških zatvorenika (N=1600) koji su u 2013. godini ušli u zatvorski sustav u Republici Hrvatskoj, a sa zatvorskom kaznom duljom od 6 mjeseci. Prosječna dob zatvorenika bila je 39 godina (SD=11,79), a prosječno trajanje zatvorske kazne iznosilo je 27 mjeseci (SD=34,39). Svi zatvorenici su tijekom 2013. u Centru za dijagnostiku u Zagrebu bili na psihodijagnostičkom testiranju. Za potrebe rada, korišteni su podatci o kriminalnom recidivizmu, inteligenciji te empatiji, ali i o crtama ličnosti koje su služile kao kontrola. Kriminalni recidivizam mjeren je ukupnim brojem zatvorskih kazni, inteligencija s Beta testom, empatija sa subskalom empatije iz Eysenckovog upitnika impulzivnosti (IVE), dok su crte ličnosti (psihoticizam, ekstraverzija i neuroticizam) mjerene revidiranim Eysenckovim upitnikom ličnosti. Rezultati medijacijske analize provedene u PROCESS makrou za SPSS (Hayes, 2012) su pokazali da ne postoji značajan izravan učinak inteligencije na kriminalni recidivizam, ali da postoji značajan neizravni učinak niže inteligencije na izraženiji kriminalni recidivizam preko smanjene empatije. Dobiveni nalazi razmatrani su iz teorijske i praktične perspektive.
Ključne riječi
kriminalni recidivizam; empatija; inteligencija; zatvorenici
Hrčak ID:
191749
URI
Datum izdavanja:
30.12.2017.
Posjeta: 2.539 *