Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

KNJIŽEVNO-SCENSKI PROSTOR ŽIVIH SLIKA NA PREDLOŠKU PUČKE TRADICIJE

Branka Brlenić-Vujić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku


Puni tekst: engleski pdf 144 Kb

str. 94-105

preuzimanja: 132

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 144 Kb

str. 94-105

preuzimanja: 191

citiraj


Sažetak

Rad je osvijetlio pučku popularnu tradiciju ukomponiranu u književno-scenski prostor živih slika. Paradigmatske slike u zaustavljenom senzibilitetu srednjovjekovne pučke tradicije upisane su kao kolektivno pamćenje u autorskom stvaralaštvu Antuna Gustava Matoša u Dojmovima i ogledima s pariške izložbe 1900. i 1902. godine, u slikarskom djelu Bele Csikos-Sessie u ciklusu Dekorativni panneau na Pariškoj izložbi 1900. godine, te u putopisu Nikole Andrića U posjetima kod dva Isusa i jednoga sv. Petra iz Ober-Ammergaua, 1922. Autorska hodočašća u pučki duhovni hram umjetnosti teatralizacija su vizualnoga spektakla srednjovjekovne vizualizacije u naglašenom odnosu prema transcendentnoj stvarnosti u skladu s njihovim poetikama i vremenu recepcije.

Ključne riječi

pučka tradicija; otvoreni scenski prostor; govorenje živim slikama; semantizacija vizualnih učinaka; Antun Gustav Matoš; Bela Csikos-Sessia; Nikola Andrić

Hrčak ID:

192176

URI

https://hrcak.srce.hr/192176

Datum izdavanja:

8.5.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 860 *