Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.22586/pp.v53i2.1

Revolucionarna previranja 1848. – 1849. – poticaj za promjene u hrvatskom školstvu

Vlasta Švoger


Puni tekst: hrvatski pdf 206 Kb

str. 185-185

preuzimanja: 475

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 206 Kb

str. 163-184

preuzimanja: 381

citiraj


Sažetak

Tijekom revolucionarnih previranja 1848.-1849. u Habsburškoj Monarhiji u duhu liberalnih ideja, među ostalima, izneseni su zahtjevi za donošenjem ustava i uvođenjem građanskih i političkih sloboda i prava. Među navedenim slobodama i pravima posebno mjesto zauzimale su sloboda tiska i s njom povezane sloboda izražavanja misli u usmenom i pismenom obliku, vjerska i nacionalna jednakopravnost te sloboda učenja i poučavanja. Revolucionarnim pobunama potaknuto ostvarenje tih zahtjeva stvorio je pozitivnu atmosferu i omogućilo formuliranje i provođenje modernizacijskih reformi u školstvu Habsburške Monarhije, a vrlo pozitivno odrazilo se i na hrvatsko školstvo. Uvođenje slobode tiska dalo je snažan zamah razvoju tiska u Hrvatskoj i jačanju uloge javnog mnijenja. Zagrebački politički listovi od početka 1848. godine postaju forum u kojemu prosvjetni djelatnici i intelektualci različitih profesija raspravljaju o ulozi škole u društvu, odnosu škole i Katoličke crkve, prikazuju aktualno stanje u hrvatskome školstvu i donose prijedloge i konkretne mjere za njegovo poboljšanje. U to vrijeme organiziraju se prvi sastanci učitelja na kojima su raspravljali o svom profesionalnom statusu i problemima struke. Prosvjetni odsjek Banskoga vijeća (de facto samostalne hrvatske vlade od rujna 1848. do lipnja 1850.) rukovodio je svim poslovima vezanima za školstvo i, unatoč brojnim objektivnim ograničenjima, uveo je hrvatski kao nastavni jezik u većinu škola u Hrvatskoj, ostvario je određene uspjehe u izdavanju školskih udžbenika na hrvatskom jeziku, provodio je zapošljavanje učitelja na temelju javnih natječaja i provjere profesionalne osposobljenosti kandidata neovisno o njihovoj vjerskoj pripadnosti i društvenom statusu, rješavao je financijske probleme škola i učitelja, i donošenjem zakonske osnove o ustroju hrvatskog školstva 1849. godine (prema austrijskoj liberalnoj osnovi o preustroju školstva na svim razinama) postavio je temelj za daljnju modernizaciju hrvatskog školstva.

Ključne riječi

revolucionarna previranja 1848. – 1849.; školstvo, modernizacija; sloboda učenja i poučavanja; Hrvatska, Habsburška Monarhija

Hrčak ID:

192673

URI

https://hrcak.srce.hr/192673

Datum izdavanja:

19.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.846 *