Prethodno priopćenje
POVEZANOST SOCIODEMOGRAFSKIH OBILJEŽJA, RIZIČNIH STILOVA PONAŠANJA I SKLONOSTI KOCKANJU ADOLESCENATA
Goran Livazović
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet u Osijeku Osijek, Hrvatska
Karlo Bojčić
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet u Osijeku Osijek, Hrvatska
Sažetak
Rad analizira anketno istraživanje o učestalosti kockanja provedeno na uzorku od 149 učenika u dobi između 14 i 19 godina (97 djevojaka, 65,1% i 52 mladića, 34,9%) u dvije vukovarske škole. Cilj je rada ispitati obilježja kockanja srednjoškolaca s obzirom na njihova sociodemografska obilježja, oblike kockanja te povezanost između kockanja i rizičnih stilova ponašanja adolescenata. U istraživanju je korišten prilagođeni Kanadski upitnik kockanja adolescenata – CAGI, s ukupno 45 pitanja u 4 dijela. Većina ispitanika (N=105; 70,5%) sudjelovala je u barem jednom obliku kockanja. Analiza posebne kategorije općeg stupnja ozbiljnosti problema s kockanjem pokazala je da 87,9% ispitanika nema problema povezanih s kockanjem, 8,7% izvještava o niskoj do srednjoj ozbiljnosti problema, a 3,4% o visokoj ozbiljnosti problema s kockanjem. Utvrđena je statistički značajna razlika s obzirom na spol u 8 od 10 ispitanih oblika kockanja, pri čemu mladići kockaju značajno češće od djevojaka (p<0,01). Mladići značajno češće koriste tjelesno nasilje za rješavanje problema od djevojaka (p<0,001), a skloniji su i rizičnom seksualnom ponašanju (p<0,01). Stariji učenici značajno češće (p<0,05) igraju lutrijske igre od mlađih, dok mlađi učenici značajno češće igraju videoigre za novac ili neku drugu vrijednost od starijih (p<0,05). U ostalim oblicima kockanja nije utvrđena značajna statistička razlika s obzirom na dob ispitanika. Mlađi učenici češće koriste tjelesno nasilje za rješavanje problema (p<0,01 ). Stariji učenici značajno više piju alkohol (p<0,01) i apsentiraju od mlađih (p<0,001). Vrsta škole nije značajna s obzirom na kockanje, ali jest s obzirom na rizična ponašanja. Učenici strukovnih škola značajno su agresivniji od gimnazijalaca (p<0,01), skloniji pušenju cigareta (p<0,001), konzumiranju lakših i težih droga (p<0,05) te namjernom uništavanju imovine (p<0,01). Korelacijskom analizom utvrđena je značajna povezanost između naobrazbe majke i ukupnog kockanja ispitanika (r=0,17, p<0,05). Utvrđena je i niska negativna korelacija između školskog uspjeha i kockanja (r= -0,19, p<0,05). Kada je riječ o kockanju i rizičnim stilovima ponašanja, utvrđena je korelacija između kockanja i pušenja cigareta (r= .28, p<0,01), namjernog uništavanja imovine (r=.25, p<0,01), tjelesnog nasilja (r=.38, p< 0,001), konzumacije alkohola (r=.51, p< 0,001), uzimanja lakših i težih droga (r=.39, p<0,001), rizičnog seksualnog ponašanja (r=.37, p<0,001), apsentizma (r= 0.5, p<0,001) te krađe (r=.39, p<0,001).
Ključne riječi
adolescenti; ovisnost o kockanju; vršnjaci; obitelj; škola, rizični stilovi ponašanja
Hrčak ID:
193887
URI
Datum izdavanja:
30.6.2017.
Posjeta: 2.292 *