Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17113/ftb.56.02.18.5582
Svojstva i fermentacijska aktivnost industrijskih kvasaca Saccharomyces cerevisiae, S. uvarum, Candida utilis i Kluyveromyces marxianus izloženih mikotoksinima AFB1, OTA i ZEA
Željko Jakopović
orcid.org/0000-0001-6448-484X
; Department of Biochemical Engineering, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Karla Hanousek Čiča
; Department of Food Engineering, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Jasna Mrvčić
; Department of Food Engineering, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Irina Pucić
; Department of Materials Chemistry, Ruđer Bošković Institute, Bijenička cesta 54, HR-10000 Zagreb, Croatia
Iva Čanak
; Department of Biochemical Engineering, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Jadranka Frece
; Department of Biochemical Engineering, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Jelka Pleadin
; Laboratory for Analytical Chemistry, Croatian Veterinary Institute, Savska cesta 143, HR-10000 Zagreb, Croatia
Damir Stanzer
; Department of Food Engineering, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Slaven Zjalić
; Department of Ecology, Agronomy and Aquaculture, University of Zadar, M. Pavlinovića 1, HR-23000 Zadar, Croatia
Ksenija Markov
; Department of Biochemical Engineering, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
U radu je ispitan učinak aflatoksina B1, okratoksina A i zearalenona na morfologiju, parametre rasta i metaboličku aktivnost kvasaca Saccharomyces cerevisiae, Saccharomyces uvarum, Candida utilis i Kluyveromyces marxianus. Rezultati pokazuju da su tri mikotoksina utjecala na morfologiju svih kvasaca, prvenstveno na promjer stanica, ali ne i na njihov konačni broj. Fourierova transformacija infracrvene spektroskopije pokazala je da su membrane kvasaca vezale mikotoksine, naročito C. utilis. Kod većine kvasaca, osim kvasca S. uvarum izloženog okratoksinu A i zearaenonu, došlo je do denaturacije staničnih membrana. U ranoj su fazi fermentacije svi kvasci izloženi mikotoksinima imali nižu metaboličku aktivnost i sporiji rast biomase u usporedbi s kontrolom, no koncentracije produkata fermentacije i biomase dosegnule su razinu kontrolnih uzoraka do završetka fermentacije, osim u slučaju C. utilis izloženog 20 µg/mL zearalenona. Adaptivni odgovor mikotoksina upućuje na zaključak da se određeni kvasci mogu koristiti za kontrolu koncentracije mikotoksina u proizvodnji fermentirane hrane i pića.
Ključne riječi
mikotoksini; kvasci; rast kvasaca; morfologija kvasaca; fermentacija; FTIR
Hrčak ID:
203488
URI
Datum izdavanja:
29.6.2018.
Posjeta: 2.179 *