Nina Bilandžić
orcid.org/0000-0002-0009-5367
; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Božica Solomun Kolanović
; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Ivana Tlak Gajger
; Veterinarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Petra Buljan
orcid.org/0000-0001-7807-1624
; Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Marina Krpan
; Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Mirjana Hruškar
; Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
APA 6th Edition Bilandžić, N., Solomun Kolanović, B., Tlak Gajger, I., Buljan, P., Krpan, M. i Hruškar, M. (2018). Kontrola antimikrobnih lijekova u medu. Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, 13 (3-4), 107-119. https://doi.org/10.31895/hcptbn.13.3-4.3
MLA 8th Edition Bilandžić, Nina, et al. "Kontrola antimikrobnih lijekova u medu." Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, vol. 13, br. 3-4, 2018, str. 107-119. https://doi.org/10.31895/hcptbn.13.3-4.3. Citirano 20.04.2021.
Chicago 17th Edition Bilandžić, Nina, Božica Solomun Kolanović, Ivana Tlak Gajger, Petra Buljan, Marina Krpan i Mirjana Hruškar. "Kontrola antimikrobnih lijekova u medu." Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 13, br. 3-4 (2018): 107-119. https://doi.org/10.31895/hcptbn.13.3-4.3
Harvard Bilandžić, N., et al. (2018). 'Kontrola antimikrobnih lijekova u medu', Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, 13(3-4), str. 107-119. https://doi.org/10.31895/hcptbn.13.3-4.3
Vancouver Bilandžić N, Solomun Kolanović B, Tlak Gajger I, Buljan P, Krpan M, Hruškar M. Kontrola antimikrobnih lijekova u medu. Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam [Internet]. 2018 [pristupljeno 20.04.2021.];13(3-4):107-119. https://doi.org/10.31895/hcptbn.13.3-4.3
IEEE N. Bilandžić, B. Solomun Kolanović, I. Tlak Gajger, P. Buljan, M. Krpan i M. Hruškar, "Kontrola antimikrobnih lijekova u medu", Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, vol.13, br. 3-4, str. 107-119, 2018. [Online]. https://doi.org/10.31895/hcptbn.13.3-4.3
Sažetak Danas se pčelarstvo i proizvodnja meda suočava s brojnim izazovima među kojima je i sve češća uporaba antibiotika u svrhu spriječavanja infekcija pčela uzrokovanih patogenim mikroorganizmima. Najčešći antibiotici koji se koriste u kontroli bolesti pčela su tetraciklini, aminoglikozidi, sulfonamidi i makrolidi. Stoga se ostaci ovih antibiotika mogu naći u medu. Na razini Europske Unije (EU) nisu određene najviše dopuštene koncentracije antibiotika u medu što znači da njihova primjena u pčelarstvu nije dopuštena. Zbog toga su za njihovu kontrolu potrebne učinkovite metode visoke osjetljivosti kako bi se osiguralo da se med kontrolira na što nižim granicama detekcije. Kontrola ovih tvari se provodi primjenom različitih orijentacijskih i potvrdnih analitičkih metoda. Danas se sve više primjenjuju suvremene metode tekućinske kromatografije u kombinaciji sa spektrometrijom masa koje imaju visoku osjetljivost te omogućuju identifikaciju i kvantifikaciju mnogih analita. Koncentracije antibiotika se na razini EU kontroliraju u okviru
nacionalnih planova zemalja članica. Analizom rezultata nacionalnih planova članica EU u razdoblju od 2013. do 2016. Europska agencija za sigurnost hrane izvjestila je da je najveći broj nesukladnih rezultata u medu utvrđen za makrolide, te zatim za sulfonamide i tetracikline. Povišene koncentracije ovih antibiotika kao i aminoglikozida su također utvrđene u medu sa tržišta EU.