Uvodnik
LJUDSKA MIKROBIOTA I MIKROBIOM
IVANA ANTAL
; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
MARKO JELIĆ
; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
SARA SILA
; Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zagreb, Hrvatska
SANJA KOLAČEK
; Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zagreb, Hrvatska
ARJANA TAMBIĆ ANDRAŠEVIĆ
; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Mikrobiotu čovjeka čine svi mikroorganizmi koji žive u simbiozi s ljudskim tijelom, a humani mikrobiom sadrži i do stotinu puta veći broj gena negoli ljudski genom. Iako mikroorganizme možemo naći u raznim nišama ljudskog tijela, najbrojnija je mikrobiota probavnog sustava. Mikrobiota je varijabilna među zdravim ljudima i jedinstvena za pojedinca te na nju utječe mnoštvo različitih čimbenika. I dalje je nepoznanica što je točno zdrava mikrobiota, ali poznate su neke od njenih uloga u odvijanju fi zioloških procesa u stanju zdravlja. S druge strane, u slučaju narušene ravnoteže, disbioze, može doći do razvoja bolesti. Disbioza se često povezuje s nastankom brojnih patoloških stanja od kojih su najviše istražena pretilost, kronične upalne bolesti crijeva, sindrom iritabilnog kolona, kolorektalni karcinom, alergijske bolesti djece te bolesti usne šupljine. Razvoj metoda koje ne ovise o kultivaciji mikroorganizama značajno je unaprijedio proučavanje mikrobiote i doprinjeo boljem razumijevanju interakcije populacija nepatogenih mikroorganizama međusobno i sa svojim domaćinom. Time je otvoren put proučavanju utjecaja mikrobiote na razvoj bolesti i primjene modifi kacije mikrobiote u preventivne i terapijske svrhe.
Ključne riječi
mikrobiota; mikrobiom; disbioza; metode proučavanja mikrobiote
Hrčak ID:
218931
URI
Datum izdavanja:
4.4.2019.
Posjeta: 6.276 *