Veterinarska stanica, Vol. 49 No. 2, 2018.
Stručni rad
Značenje kliničke primjene timola
Indira Mujezinović
; Veterinarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Ahmed Smajlović
; Veterinarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Almedina Zuko
; Veterinarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Behija Dukić
; Veterinarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Vitomir Ćupić
; Fakultet veterinarske medicine Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija
Sažetak
Timol (2-izopropil-5 metilfenol) je prirodni spoj iz grupe monoterpenskih fenola. Ovi fenoli su prisutni u eteričnim uljima mnogih biljaka iz porodice Labiateae, koji se već stoljećima koriste u narodnoj medicini. Tijekom dugogodišnje uporabe, ustanovljeno je da timol ima, uz antiseptičko, spazmolitičko i antihelmintičko djelovanje. Antimikrobni spektar timola je širok, jer djeluje na Gram-pozitivne i Gram-negativne bakterije, gljivice i kvasnice. Kao prirodna alternativa antibioticima, za razliku od brojnih antibiotika s baktericidnim djelovanjem, napada organele bakterije, posebice enzime respiratornih organa, koji su vezani za mezosome stanične membrane. Na ovaj način dolazi do potpunog uništavanja patogenih aerobnih bakterija, jer dolazi do blokiranja staničnog disanja (respiracije) i smrti bakterije. Danas se timol s uspjehom koristi kako u humanoj, tako i u veterinarskoj medicini. U veterinarskoj se praksi koristi u različitih vrsta životinja u terapiji respiratornih bolesti, a naročito u pčelarstvu, jer ima dobar akaricidni učinak u vrlo malim koncentracijama. Točan mehanizam akaricidnog djelovanja timola još uvijek nije dovoljno poznat. Smatra se da je neurotoksično djelovanje timola na oktopaminergičke neurone grinja i kukaca posredovano GABA(A)-R receptorima. Najvjerojatnije da je ugibanje grinja posljedica njihovog gušenja. Timol se brzo resorbira iz gastrointestinalnog sustava, metabolizira oksidacijom i glukuronidacijom te brzo (u prva 24 sata od aplikacije) izlučuje putem urina i to manjim dijelom u nepromijenjenom i većim dijelom u obliku glukuronida i/ ili konjugiranih sulfata. Timol je prirodna i sigurna aktivnu tvar za koju nije potrebno utvrđivati MRL te je uvršten Aneksom II u listu tvari bez karencije. U istraživanjima provedenim na nekim pčelinjim proizvodima (med i vosak) provjeravane su rezidue timola, te je ustvrđeno da timol, kao prirodna tvar predstavlja dobru alternativu sintetičkim akaricidima, naročito zbog toga što ne predstavljaju rizik po zdravlje. Pri procjeni rizika Stručnog vijeća za arome Vijeća Europe 1992., određena je gornja granica za timol u hrani od 50 mg/kg, a u piću od 10 mg/ kg. Tijekom kliničkih ispitivanja različitih ljekovitih pripravaka koji sadržavaju timol na pčelinjim zajednicama nisu zabilježeni štetni učinci nakon primjene u terapijskim koncentracijama. Timol ne djeluje teratogeno, kancerogeno niti mutageno.
Ključne riječi
timol; monoterpenski fenoli; V. destructor; pčelinje zajednice
Hrčak ID:
223028
URI
Datum izdavanja:
2.4.2018.
Posjeta: 2.161 *