hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.

Milan Mihaljević

Puni tekst: hrvatski, pdf (241 KB) str. 333-350 preuzimanja: 481* citiraj
APA 6th Edition
Mihaljević, M. (2008). Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.. Slovo, (56-57), 333-350. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/22368
MLA 8th Edition
Mihaljević, Milan. "Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.." Slovo, vol. , br. 56-57, 2008, str. 333-350. https://hrcak.srce.hr/22368. Citirano 23.10.2019.
Chicago 17th Edition
Mihaljević, Milan. "Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.." Slovo , br. 56-57 (2008): 333-350. https://hrcak.srce.hr/22368
Harvard
Mihaljević, M. (2008). 'Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.', Slovo, (56-57), str. 333-350. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/22368 (Datum pristupa: 23.10.2019.)
Vancouver
Mihaljević M. Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.. Slovo [Internet]. 2008 [pristupljeno 23.10.2019.];(56-57):333-350. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22368
IEEE
M. Mihaljević, "Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.", Slovo, vol., br. 56-57, str. 333-350, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22368. [Citirano: 23.10.2019.]

Sažetak
U članku se opisuju glagolski oblici u najstarijim hrvatskoglagoljskim fragmentima. Stanje se uspoređuje s onim u kanonskim starocrkvenoslavenskim tekstovima i u hrvatskom jeziku kako bi se odredilo koje se stare pojave dobro čuvaju i što se promijenilo. Utvrđeno je da je stanje gotovo u cijelosti jednako onomu u kanonskim tekstovima. Utjecaj hrvatskoga govornog jezika znatniji je na glasovnoj razini, a vrlo malen na morfološkoj. U prezentu su samo tri primjera zamjene crkvenoslavenskih nastavaka hrvatskima, sva tri primjeri otpadanja završnoga -t u 3. licu jednine. Brojni su primjeri asigmatskog aorista, a rijetki oblici sekundarnoga (drugoga) sigmatskog aorista. U imperativu je uočljiva tendencija širenja formanta -e- i na glagole ikonjugacije u množini i dvojini, što pokazuje da je jat u tim brojevima postao opća oznaka imperativa. Dobro se čuvaju i stari kondicionalni oblici, u čemu je vjerojatno važan čimbenik i stanje u čakavskim govorima koji su sve do danas sačuvali te oblike. Kao ni u kanonskim tekstovima, nije usustavljen jedinstven način tvorbe futura. U tvorbi participa čuvaju se stari obrasci. Samo su tri primjera analoškog širenja formanta -uĉ- na nominativ jednine muškog roda kod aktivnoga participa prezenta. Participi se rabe i u participskoj i u pridjevskoj službi i sklanjaju se jednako kao i pridjevi.

Ključne riječi
hrvatski crkvenoslavenski jezik; hrvatskoglagoljski fragamenti 12. i 13. st.; glagolski oblici

Hrčak ID: 22368

URI
https://hrcak.srce.hr/22368

[engleski]

Posjeta: 862 *