hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva

Mateo Žagar

Fulltext: croatian, pdf (356 KB) pages 695-708 downloads: 720* cite
APA 6th Edition
Žagar, M. (2008). Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva. Slovo, (56-57), 695-708. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/22394
MLA 8th Edition
Žagar, Mateo. "Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva." Slovo, vol. , no. 56-57, 2008, pp. 695-708. https://hrcak.srce.hr/22394. Accessed 26 Nov. 2020.
Chicago 17th Edition
Žagar, Mateo. "Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva." Slovo , no. 56-57 (2008): 695-708. https://hrcak.srce.hr/22394
Harvard
Žagar, M. (2008). 'Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva', Slovo, (56-57), pp. 695-708. Available at: https://hrcak.srce.hr/22394 (Accessed 26 November 2020)
Vancouver
Žagar M. Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva. Slovo [Internet]. 2008 [cited 2020 November 26];(56-57):695-708. Available from: https://hrcak.srce.hr/22394
IEEE
M. Žagar, "Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva", Slovo, vol., no. 56-57, pp. 695-708, 2008. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/22394. [Accessed: 26 November 2020]

Abstracts
U cjelini, imajući na umu stanje na grafetičkim razinama koje smo ovdje ocrtali, pogotovu u pogledu linijske organizacije / slovne koordinacije (sa svim posljedicama što to izaziva) i poštovanja načela scriptura continua, pokazuje se dokumentiranijim kako nije opravdano sve najstarije hrvatskoglagoljske fragmente poredati u jedan niz i među njima tražiti jedinstven redoslijed, ma koliko on ne bi pretendirao da bude apsolutan, što je dosad prevladavalo u hrvatskoj filologiji. Očigledno je kako su u XII. st. (ostanemo li pri takvu datiranju) na povijesnom hrvatskom prostoru supostojala dva kruga (krila) glagoljičke pismenosti, bez sumnje u komunikaciji, ali s prevladavajućim vlastitim razvojem i vlastitom standardizacijom. Zapadni, koji je imao bogatu budućnost i koji je u XIII. st. proveo golemu reformu na načelima koja su bila barem jedno stoljeće ili dva starija, bio je izvorno više orijentiran na komunikaciju sa sjeverom (na što upućuje snažna veza, i u grafetičkom pogledu, s Kij i Pra), a istok s kontaktnom bugarsko-makedonsko-srpskom pismenošću – glagoljičkom i ćiriličkom. S druge strane, suvremeno poimanje nacionalne (pismovne) kulture, koja ne mora biti centripetalno
organizirana, monolitno i kohezivno razvijena, koja dopušta da kasnije ustanovljene kategorije reflektiramo u prošlost (no uz upozorenje kako često isključivost to može demantirati), ne dopušta sumnju u cjelovitost nacionalno fiološkoga korpusa.

Keywords
glagoljica; staroslavenski jezik; hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika; Grškovićev odlomak apostola; Mihanovićev odlomak apostola

Hrčak ID: 22394

URI
https://hrcak.srce.hr/22394

[english]

Visits: 1.217 *