Bogoslovska smotra, Vol. 77 No. 2, 2007.
Pregledni rad
Kršćanin u politici i suvremenoj Europi
Neven Šimac
Sažetak
Odnos katolika prema politici kroz povijest obilježavalo je neshvaćanje dužnosti prema zemaljskoj domovini, kao i mišljenje da je politika, per se, nemoralna djelatnost. Taj stav je dodatno komplicirao odnos Crkve i Države, od Milanskog edikta pa do pojave demokracije. Odnos pak katolika Hrvata prema politici još je više usložilo višestoljetno bivanje na limesu zapadnog kršćanstva, strane okupacije, odnosno antemuralni položaj i njihova neravnopravnost u složenim državama.
Pojava demokracije i Rerum novarum, te privaćanje relativne autonomije politike, pokrenuli su dio kršćana na zauzetost u politici. Međutim, još uvijek brojni katolici anatemiziraju politiku, a njihovom neshvaćanju politike slično je još samo njihovo neznanje Europe i odbijanje svijeta. Kao da kršćani nisu davali odlučujući etički, kulturni i civilizacijski obol Europi, a hrvatski katolici još i danak u krvi! Kao da nisu ponajbolji od kršćana prvi gradili mostove približavnja i pomirenja na ovom složenom i raznolikom kontinentu!
Razumljivo je da su narodi, koji nakon duge podređenosti postižu dostojanstvo samostalnosti, željni odlučivanja o vlastitoj sudbini. Ono što nije razumljivo - uz navedeno neznanje Europe -jest neprihvaćanje odgovornosti kršćana za svoje kontinentalno okruženje i za svijet, kojega povezanost nosi u sebi ne samo opasnosti, nego i mogućnosti. Ove potonje, međutim, bez zauzetosti sve manjeg stada kršćana građana, mogu propasti, u Hrvatskoj i u svijetu.
Ključne riječi
kršćani; politika; Crkva; res publica; zauzetost; demokracija; Europa; stranke; udruge; opće dobro
Hrčak ID:
23238
URI
Datum izdavanja:
29.11.2007.
Posjeta: 2.223 *