Pregledni rad

Zločin iz mržnje u praksi Europskog suda za ljudska prava

Marko Bošnjak ; Europski sud za ljudska prava, Strasbourg, Francuska
Aida Grgić Boulais ; Europski sud za ljudska prava, Strasbourg, Francuska

Sažetak

Iako ni Europska konvencija za ljudska prava u svojem tekstu, a ni
Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u svojim presudama ne sadrže
definiciju „zločina iz mržnje“, on bi se mogao definirati kao nasilje motivirano
rasizmom, ksenofobijom, vjerskom nesnošljivošću, predrasudom
utemeljenom na invaliditetu ili posebnim potrebama pojedinca, njegovu
rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji ili nekoj drugoj diskriminirajućoj
osnovi. S obzirom na to da zločin iz mržnje utječe ne samo na izravnu
žrtvu već i na društvo u cjelini, ESLJP je razvio bogatu praksu u predmetima
koji se odnose na pritužbe diskriminatornog nasilja u kojima je pojasnio
postojanje i opseg pozitivnih obveza država potpisnica Konvencije
u čitavom nizu okolnosti, uključujući i potrebu poduzimanja pozitivnih
mjera kako bi se zaštitile žrtve takva nasilja. Ovaj članak predstavlja
opseg tih pozitivnih obveza kroz praktične primjere u raznim domenama
u kojima su nastali, i to konkretno u predmetima rasne nesnošljivosti,
nasilja prema ženama, nasilja utemeljenog na razlozima seksualne orijentacije,
vjeroispovijedi i političkog mišljenja.

Ključne riječi

Europski sud za ljudska prava; zločin iz mržnje; učinkovita istraga; diskriminacija

Hrčak ID:

232768

URI

https://hrcak.srce.hr/232768

Datum izdavanja:

2.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.293 *