Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.22586/csp.v52i1.9671

Građevni redovi i regulatorno planiranje Zagreba od 1900. do 1918. godine

Zlatko Jurić ; Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 176 Kb

str. 35-51

preuzimanja: 443

citiraj


Sažetak

Nakon neuspjeloga pokušaja zagrebačkoga gradskog načelnika Adolfa Mošinskog i vijećnika Adolfa Hudovskog da se donese građevni red 1894., godine 1908. i 1909. traje rasprava o tri varijante (smjera) realizacije novoga prijedloga građevnoga reda grada Zagreba, koje su razrađene i analizirane u ovome članku.

Prva je varijanta Vladoja Eisenbarta, koji je nastavio i razradio ideju građevnoga reda kao jednoga od osnovnih instrumenata u reguliranju gradova. Eisenbartov tekst iz 1908. preradio je kolektiv autora brojnim primjedbama nakon dugotrajne rasprave u konačni prijedlog iz 1909. godine. Drugu varijantu zagovarali su inženjeri Antun Kostial st., Mirko pl. Ferrich, Kamilo Bedeković i odbor Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta, koji su Eisenbartov prijedlog iz 1908. promatrali na dvije razine. Oni su odbacili ideju i svrhu građevnoga reda kao isključivo regulatornoga dokumenta i pretvorili ga u razvojni gospodarski dokument. Odbor se neočekivano preobrazio u žestokoga zagovornika privatnoga vlasništva i poduzetništva. Treću varijantu zastupao je gradski načelnik dr. Milan Amruš, koji je forsirao osnivanje građevnoga odbora i bitno smanjivanje ovlasti i važnosti Gradskoga poglavarstva i zastupstva. Glavni problem u prijedlogu bilo je uvođenje građevnoga odbora kao posebne građevne oblasti koja bi s predloženim ovlastima suspendirala građevnu oblast prve molbe (Gradsko poglavarstvo) i kontrolno djelovanje Gradskoga zastupstva. Bez obzira na postojeće stranačke podjele i osobne animozitete zastupnika, prijedlog osnove građevnoga reda iz 1909. nije imao nikakve izglede prilikom glasanja u Gradskom zastupstvu.

Ključne riječi

Zagreb; građevni redovi; regulatorno planiranje; XX. stoljeće; Milan Amruš; Vladoje Eisenbart; odbor Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta

Hrčak ID:

236504

URI

https://hrcak.srce.hr/236504

Datum izdavanja:

31.3.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.332 *