Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Alma mater Strossmayera, Kvaternika i Starčevića Hrvatski studenti filozofije i teologije na Kraljevskom sveučilištu u Pešti

Pavo Barišić ; Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 7.661 Kb

str. 125-184

preuzimanja: 478

citiraj


Sažetak

Članak ponajprije donosi osvrt na istraživanja o naobrazbi hrvatskih studenata u četirima zavodima na uglednim europskim sveučilištima: Rimu, Bologni, Beču i Pešti. Slijedi pregled povijesti Kraljevskoga sveučilišta Ugarske začeta u Trnavi 1635. godine, preseljena u Budim 1777. i smještena na posljetku u Peštu 1784. Studij filozofije i teologije na Kraljevskom sveučilištu, Regia scientiarum Vniversitas Pestiensis, pohađali su probrani kandidati iz ugarskih i hrvatskih zemalja Monarhije. Svaka biskupija, kao i ugledne obitelji, šalju svoje najdarovitije studente u Središnji seminar. Zato se to visoko učilište nazivalo »školom za biskupe« ili kraljevskom političkom akademijom. Tko je tamo dospio bio je predodređen za visoke službe u crkvenoj ili državnoj hijerarhiji. Za razumijevanje načina studiranja u radu je izložen ustroj naobrazbe u Habsburškoj Monarhiji od 16. do 19. stoljeća, s posebnim naglaskom na Ugarsku i Hrvatsku.
Središnji dio razmatranja posvećen je prikazu podataka o polaznicima studija teologije na Kraljevskom sveučilištu od 1824. do 1848. Slijedi osvrt na pet istaknutijih pitomaca iz toga razdoblja. Članak prikazuje akademske portrete i postignuća Andrije Šumanovca, Antona Mudrovčića, Stjepana Ilijaševića, Adolfa Vebera i Petra Vrdoljaka. Potom dolazi podrobnija usporedba upisanih kolegija i položenih ispita te obrada dosad neobjavljenih podataka o akademskim postignućima tri slavna polaznika filozofskih i teoloških studija – Josipa Jurja Strossmayera, Eugena Kvaternika i Ante Starčevića. Podrobno se navode svi kolegiji koje su pohađali i mjesta koja su zauzeli na svojim godištima.
Na toj osnovi članak ocrtava na poseban način sustav ocjenjivanja i postavke obrazovnoga ustroja toga doba. Kraljevsko je sveučilište privremeno prekinulo rad 1848. zbog prevratničkih zbivanja. No pitomci su se uključili u slobodarska i demokratska politička zbivanja u domovini nadahnuti idejama koje su u Pešti prihvaćali i oplemenjivali. Zaključno razmatranje donosi prosudbe o značenju koje je Alma mater Pestiensis imala za naobrazbu duhovne i političke elite u Hrvatskoj.

Ključne riječi

filozofija; teologija; Kraljevsko sveučilište u Pešti; studenti; Josip Juraj Strossmayer; Eugen Kvaternik; Ante Starčević

Hrčak ID:

241051

URI

https://hrcak.srce.hr/241051

Datum izdavanja:

25.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.292 *