Skoči na glavni sadržaj

Acta medica Croatica : Časopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Vol. 74 No. 3, 2020.

Stručni rad

PREDIKTIVNE JEDNADŽBE U PROCJENI DNEVNOG UNOSAKUHINJSKE SOLI

MIHAELA MARINOVIĆ GLAVIĆ orcid id orcid.org/0000-0002-4301-1602 ; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Rijeka, Hrvatska
LOVORKA BILAJAC orcid id orcid.org/0000-0003-2718-2185 ; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Rijeka; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko–goranske županije, Rijeka, Hrvatska
DENIS JURAGA orcid id orcid.org/0000-0002-2416-0581 ; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Rijeka, Hrvatska
TOMISLAV RUKAVINA orcid id orcid.org/0000-0001-6817-3002 ; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Rijeka; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko–goranske županije, Rijeka; Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, Katedra za javno zdravstvo, Rijeka, Hrvatska
VANJA VASILJEV orcid id orcid.org/0000-0002-4308-3008 ; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 108 Kb

str. 271-276

preuzimanja: 380

citiraj

Sažetak

Opće je prihvaćeno da je prekomjeran unos kuhinjske soli glavna odrednica koja pridonosi povećanju hipertenzije u populaciji, no veliki izazov predstavlja procjena dnevnog unosa kuhinjske soli. Prilikom određivanja dnevnog unosa soli koristi se „zlatni standard”, odnosno procjenjuje se unos kuhinjske soli u organizam iz 24–satnog urina. Metoda 24– satnog prikupljanja urina nerijetko opterećuje pojedince uključene u istraživanja, što dovodi do nepotpunih podataka i posljedično do isključivanja ispitanika iz istraživanja te se kao alternativa koristi analiza tzv. slučajnog uzorka urina. Iako je u člancima, analiziranim u ovom radu, predloženo nekoliko prediktivnih jednadžbi, rezultati sugeriraju da se vrijednosti natrija iz prediktivnih jednadžbi značajno razlikuju od izmjerenih 24–satnih vrijednosti te pouzdanost navedenih jednadžbi nije zadovoljavajuća. Zaključno, s obzirom na kontinuiran porast prevalencije kardiovaskularnih oboljenja, sve je veća potreba razvijanja adekvatne metode procjene 24–satnog urina u svrhu procjene dnevnog unosa kuhinjske soli u populaciji.

Ključne riječi

hipertenzija; unos soli; 24–satni urin; prediktivne jednadžbe, natrij

Hrčak ID:

245743

URI

https://hrcak.srce.hr/245743

Datum izdavanja:

6.11.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.217 *