Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.11608/sgnj.25.2.6

Opća informiranost i stavovi medicinskih sestara o metodama prenatalne genetičke dijagnostike

Stella Stanojević orcid.org/0000-0003-0231-1542 ; Odjel za sestrinstvo, Hrvatsko katoličko sveučilište, Ilica 242, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Anto Čartolovni orcid.org/0000-0001-9420-0887 ; Laboratorij za etiku digitalnih tehnologija u zdravstvu (Digit-HeaL), Hrvatsko katoličko sveučilište, Ilica 242, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Prenatalna genetička dijagnostika obuhvaća dijagnostičke postupke kojima ispitujemo bolesti ili patološka stanja kod ploda. Možemo ju podijeliti na dvije vrste metoda: invazivnu i neinvazivnu. S obzirom na to da invazivne metode u značajnoj mjeri mogu naštetiti i majci i plodu, posljednjih desetljeća ubrzano se razvijaju neinvazivne metode. One su sigurnije, no unatoč tome, i jedne i druge predstavljaju značajne etičke izazove. Medicinske sestre u mnogočemu mogu pridonijeti razvoju prenatalne dijagnostike putem pružanja informacija roditeljima, upoznavanja roditelja s dijagnostičkom procedurom, suosjećanja s njima, pružanjem podrške u rješavanju etičkih dilema s kojima se roditelji susreću.
Cilj rada bio je ispitati i utvrditi opću informiranost medicinskih sestara o metodama prenatalne genetičke dijagnostike te ispitati stavove medicinskih sestara o njihovoj ulozi u procesu prenatalne dijagnostike.
Metode: Uzorak ispitanika činile su medicinske sestre koje rade u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice i Općoj županijskoj bolnici Našice na Odjelu ginekologije i porodništva. U istraživanju je sudjelovalo 115 ispitanika. Korišten je upitnik koji se sastoji od 29 pitanja.
Rezultati: Ispitanici su pokazali osrednje znanje o prenatalnoj dijagnostici. Smatraju da bi trudnice trebale obavljati neinvazivne testove, da su prenatalne metode pouzdane te da medicinske sestre mogu pomoći u prihvaćanju informacije o anomalijama djeteta. S druge strane, ispitanici se ne slažu s tvrdnjom da bi medicinske sestre trebale davati savjete trudnicama te da su invazivne metode opasne.
Rasprava: Istraživanje ukazuje na potrebu dodatne edukacije medicinskih sestara kako bi mogle djelovati na području prenatalne dijagnostike i biti uključene u genetička savjetovališta.
Zaključak: Razvojem prenatalne genetičke dijagnostike dolazi do pojave novih etičkih dvojbi koje postaju sve veći izazov medicinskim sestrama. Stoga je iznimno važno poticati obrazovanje sestara na području prenatalne genetičke dijagnostike. Uloga medicinskih sestara ne bi se smjela zadržati samo na asistirajućoj ulozi.

Ključne riječi

medicinske sestre; prenatalna genetička dijagnostika; genetičko savjetovalište; genetička informacija.

Hrčak ID:

248269

URI

https://hrcak.srce.hr/248269

Datum izdavanja:

23.12.2020.

Posjeta: 1.206 *