Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.21464/fi41101

O povijesti pojma slobode

Lino Veljak orcid id orcid.org/0000-0003-2887-0668 ; Zagorska 22, HR–10000 Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 297 Kb

str. 5-18

preuzimanja: 820

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 297 Kb

str. 18-18

preuzimanja: 188

citiraj


Sažetak

Pojam slobode (grč. eleuthería, lat. libertas) oblikuje se u antičkoj filozofiji u značenju privilegija koji pripada punoljetnim slobodnim građanima pa su mogućnosti slobode lišeni stranci, maloljetnici, žene i robovi. Takvu odredbu slobode preuzima i rimsko pravo, zarazliku od stoičke filozofije i novozavjetnog kršćanstva, gdje se sloboda proširuje na sva ljudska bića. Dok stoici (bar djelomice) osuđuju ropstvo, dotle kršćanstvo eshatologizira slobodu (svi su ljudi slobodni kao Božja djeca, ali to ne implicira ukidanje ovozemaljskog ropstva). Srednji vijek nadovezuje se na takvo poimanje slobode, ali se u tom razdoblju uz ostalo formulira i sekularan pojam slobode, kakav posebice dolazi do izražaja u Magna carta libertatum. Moderni pojam slobode oblikuje se u novovjekovlju, od Lockeove odredbe života, slobode i vlasništva kao neotuđivih građanskih prava, preko Voltaireova zahtjeva za slobodom mišljenja i Rousseauova izjednačavanja slobode s ljudskom biti, pa do Kantova poimanja slobode koja je moguća samo posredstvom uma. Ideali Francuske revolucije sloboda, jednakost, bratstvo (liberté, égalité, fraternité) konkretiziraju se u Deklaraciji o ljudskim i građanskim pravima (a na granice tom deklaracijom postavljene slobode ukazat će Marx). Klasičnu liberalnu koncepciju slobode formulirat će pak John Stuart Mill, a danas se rasprave o slobodi vode, s jedne strane, na razini pitanja o individualnoj slobodi (primjerice, po Sartreovu i Camusovu mišljenju čovjek je nužno slobodan, dok je po nekim zastupnicima sociobiologije i istraživačima u polju neurobiologije ljudsko biće bitno genski determinirano), a s druge strane, na razini problematiziranja društvenih pretpostavki slobode ljudskog bića (gdje se u središtu diskusije nalazi pitanje je li privatno vlasništvo uvjet mogućnosti slobode ili je ono prepreka zbiljskoj slobodi).

Ključne riječi

sloboda; eshatologija; sekularnost; građanska prava; ljudska prava; um; jednakost; bratstvo; liberalnost; vlasništvo

Hrčak ID:

251408

URI

https://hrcak.srce.hr/251408

Datum izdavanja:

11.1.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.505 *