Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/doi.org/10.31664/ripu.2020.44/2.08

Planovi i faze gradnje Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1895. do 1957. godine

Irena Kraševac orcid id orcid.org/0000-0002-0494-3757 ; Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Ariana Novina ; Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 2.133 Kb

str. 125-142

preuzimanja: 615

citiraj


Sažetak

Glavna zgrada Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu građena je u različitim etapama od 1895. do 1957. godine. U članku se prvi put detaljno analiziraju sve faze gradnje, počevši od Umjetničkih atelijera koje je 1895. projektirao Herman Bollé, dograđenih za potrebe Više škole za umjetnost i umjetni obrt po nacrtima Victora Grossa 1907. godine. Prema projektu Ćirila Metoda Ivekovića sklopu je 1921. prigrađena dvokatnica s visokom mansardom, a kao posljednja velika intervencija uslijedila je trokatna dogradnja 1957. godine prema projektu Ive Geršića. Sveukupno pet objekata različitih autora i razdoblja gradnje čini današnji jedinstveni arhitektonski sklop. Osim arhitekata projektanata, u članku se spominju i graditelji izvođači, Kuno Waidmann, Pilar, Mally & Bauda, Josip Dubsky, Wutte i Mihok. Navode se i interpretiraju i nerealizirani planovi i nacrti koje su izradili arhitekti Viktor Kovačić i Hugo Ehrlich (1908., atribucija), Rudolf Lubynski (1912.) te Srećko Florschütz (1914.). Tijekom prvih šezdesetak godina, od kraja 19. do sredine 20. stoljeća planirana je i izgrađena središnja zgrada u dvorištu Ilice 85, a u njezinoj su arhitektonskoj koncepciji i realizaciji sudjelovali tada najpriznatiji hrvatski arhitekti i graditelji.

Ključne riječi

Umjetnički atelijeri; Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb; arhitektura; Herman Bollé; Victor Gross; Viktor Kovačić; Hugo Ehrlich; Rudolf Lubynski; Srećko Florschütz; Ćiril Metod Iveković; Jaroslav Albert; Ivo Geršić; Fanika Bihler

Hrčak ID:

256573

URI

https://hrcak.srce.hr/256573

Datum izdavanja:

31.12.2020.

Posjeta: 1.126 *