Pregledni rad

PLANTARNI FASCITIS

Željko Jeleč ; Opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić, Sisak
Tatjana Cicvara-Pećina ; Zavod za radiologiju KB Dubrava, Zagreb,
Hrvoje Klobučar ; Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju „Akromion“, Krapinske Toplice,
Goran Bićanić ; Klinika za ortopediju KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb
Miroslav Jelić ; Zavod za ortopedska pomagala i rehabilitaciju KBC Zagreb, Zagreb,
Marko Pećina ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

Plantarni fascitis spada u sindrome prenaprezanja,a
oèituje se pojavom boli u području medijalne kvrge petne
kosti i / ili uzduž medijalnog uzdužnog svoda stopala.
Nastaje zbog dugotrajnih ponavljajućih opterećenja
(stress) na plantarnu fasciju te dolazi do mikroruptura ili u
završnoj fazi i do djelomične i/ili potpune rupture fascije
blizu njenog polazišta na petnoj kosti.
Plantarna fascija ima veliki značaj u biomehanici
stopala i ona tijekom hoda ublažava mehaničke udare na
stopalo i odrazuje stopalo prema naprijed po sistemu
dizalice. Ukoliko doðe do poremećaja biomehanike
stopala osobito naglašene pronacije stopala, zatim ako
postoji udubljeno stopalo, skraćena Ahilova teiva, izrazito
spušteno stopalo, itd. dolazi do pojačanih rastezanja
plantarne fascije,a zbog same graðe fascije izrazito je
mala mogućnost prilagodbe na ta povećana rastezanja.
U sportaša plantarni fascitis češće se javlja kod
trkača na duge pruge, a veća incidencija nalazi se i kod
tenisaèa, košarkaša te plesača. Obično je unilateralan a u
15% pacijenata pojavljuje se obostrano. Klinička
manifestacija plantarnog fascitisa je bolno stopalo,
odnosno bolnost plantarnog dijela petne kosti.Dijagnoza
plantarnog fascitisa se kod većine pacijenata postavlja na
osnovi anamneze i klinièkog pregleda. Točka najjače
bolne osjetljivosti je medijalni nastavak petne kvrge a bol
se pojaèava pasivnim rastezanjem fascije. U dijagnostici
plantarnog fascitisa koriste se radiološke pretrage koje
često otkrivaju postojanje koštanog trna (calcar calcanei),
ultrazvučna dijagnostika i danas sve više i MRI otkrivaju
zadebljanje fascije, burze i rupture a uz scintigrafsku
pretragu MRI je koristan i u diferncijalnoj dijagnozi
prijeloma zamora petne kosti.
U lijeèenju plantarnog fascitisa pogotovo u sportaša
prvenstveno treba primjenom individualno izraðenih
ortotskih pomagala korigirati poremećenu biomehaniku
stopala, što treba provoditi i u preventivne svrhe. U
konzervativno liječenje spadaju i svi inače uobičajeni
postupci fizikalne medicine od krioterapije,vježbi
rastezanja , primjene noćne udlage, lokalne primjene
ultrazvuka ili u novije vrijeme udarnih valova velike
energije do posebnih bandaža stopala. Kirurško liječenje
otvorenom ili endoskopskom metodom sastoji se u
opuštanju,presijecanju ili/i djelomiènom odstranjenju
promijenjene plantarne fascije.Kirurško liječenje poduzima
se najčešće upravo u sportaša nakon 6-12 mjeseci
neuspješnog konzervativnog liječenja.

Ključne riječi

plantarni fascitis; uzroci nastanka; klinička slika; dijagnostika; liječenje

Hrčak ID:

26483

URI

https://hrcak.srce.hr/26483

Datum izdavanja:

1.7.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 19.152 *