Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Promet amforama prema nalazima u Rovinjskome podmorju

Alka Starac


Puni tekst: hrvatski pdf 459 Kb

str. 85-114

preuzimanja: 3.977

citiraj


Sažetak

PROMET AMFORAMA PREMA NALAZIMA
U ROVINJSKOME PODMORJU

Alka STARAC

Među amforama iz rovinjskoga podmorja (Tabla I) dominiraju amfore za prijevoz vina i
ulja. Prijevozu vina bile su namijenjene grčko-italske amfore, amfore Lamboglia 2, Dressel
6 A, Dressel 2-4, koske, rodske i knidske amfore te amfore ravna dna. Rijetki nalazi ranih
grčko-italskih amfora iz razdoblja od IV. do sredine II. st. pr. Kr. na sjevernome Jadranu
odraz su političke i ekonomske razlike između južnih krajeva pod grčkim utjecajem i
sjevernih, kojima su dominirali Histri i Liburni. Grčko-italske amfore počinju se redovito
javljati na sjeveroistočnome Jadranu tek nakon rimskih pobjeda nad Histrima u drugoj i
trećoj četvrtini II. st. pr. Kr. Amfore Lamboglia 2 proizvode se od sredine II. st. pr. Kr.
do kraja I. st. pr. Kr. na zapadnoj obali Jadrana, a pretpostavljena je lokalna proizvodnja
u srednjoj Dalmaciji. Ulomak amfore sa žigom DIONYSIOS pripada amfori Lamboglia
2. Taj je žig, raširen u Padanskoj nizini i na južnome Jadranu, datira u treću četvrtinu I.
st. pr. Kr. Počeci proizvodnje amfora Dressel 6 A padaju u drugu polovicu I. st. pr. Kr., a
njen je najveći intenzitet potrajao do sredine I. st. pos. Kr. Amfore Dressel 2-4 proizvodile
su se od sredine I. st. pr. Kr. u tirenskoj Italiji, razvivši se iz rodskih i koskih prototipova.
Već nekoliko desetljeća kasnije proizvodile su se i u provincijama, a povlače se s tržišta
u II. st. pos. Kr. S grčkog otoka Kosa potječu amfore vinarije koje su svojim oblikom
inspirirale nastanak amfora Dressel 2-4. Pod imenom rodskih amfora okupljena je skupina
amfora nastalih krajem I. st. pr. Kr. u helenističkoj tradiciji. Rodske i koske amfore javljaju
se u sjevernome Jadranu u malim količinama od I. st. pr. Kr. do II. st. pos. Kr. U II. i
početkom III. st. u Jadranskome je moru zabilježen uvoz amfora s grčkoga otoka Knida.
Amfore vinarije ravna dna izrađivane su u brojnim radioničkim centrima širom Carstva.
U skupinu amfora za ulje pripadaju amfore Dressel 6 B, amfore ljevkasta otvora, Dressel
20 i afričke amfore. Počeci proizvodnje amfora Dressel 6 B padaju oko sredine I. st. pr.
Kr. Posljednji žigom obilježeni primjerci tih amfora pripadaju kraju II. i početku III. st.,
no novi nalazi u Istri upućuju na lokalnu proizvodnju za vlastite potrebe još krajem III. i
početkom IV. st. Dominacija amfora Dressel 6 B na prostoru Alpe-Jadran tijekom cijeloga I. i u prvoj polovici II. st. svjedoči o prevazi istarskoga maslinova ulja na tome tržištu.
Amfore s ljevkastim otvorom, čiji sadržaj nije sa sigurnošću ustanovljen, ali uglavnom se
traži u ulju, datirane su od prve polovice I. st. barem do sredine II. st. Njihova učestalost
na sjevernome Jadranu ukazuje na proizvodnu zonu u Cisalpini. Okrugle hispanske
olearije Dressel 20, podrijetlom iz Betike, pojavljuju se na sjevernome Jadranu u II. i
III. st. U III. do IV. st. sjevernoafrička regija postaje najznačajnijim izvoznikom ulja na
Mediteranu. Sjevernoafričke amfore, osobito iz Bizacene, od III. do VI. st. transportirane
su Jadranom do jadranskih odredišta i do udaljenih prekoalpskih provincija. Konzervirani
riblji proizvodi iz Betike cirkulirali su Jadranom u I. st. tek rijetko, a o njihovome uvozu
svjedoče amfore iz grupe Dressel 7-11. Kasnoantičke amfore narebrena tijela datiraju se
u V. i VI .st.; sadržaj im nije sa sigurnošću utvrđen. Količinski su u rovinjskome, kao
i općenito u jadranskome podmorju najzastupljenije amfore jadranskoga podrijetla za
prijevoz vina i ulja, a vladale su u razdoblju od II. st. pr. Kr. do III. st. pos. Kr. Slijede
po brojnosti afričke amfore, koje su masovno uvožene od III. do V. st. Amfore vinarije
podrijetlom s grčkih otoka nešto su rjeđe; one pristižu od sredine I. st. pr. Kr. do kraja
II. st. Skupina hispanskih amfora za transport ulja i ribljih proizvoda iz razdoblja od I. do
III. st. još je manja. Od V. do VII. st. kao konkurentna roba pojavljuju se amfore pristigle
s udaljenoga istočnog Mediterana i sjeverne Afrike. Rovinjsko podmorje nalazi se na
“uskome grlu” pomorskog puta kojim je morao proći teret iz sjeverne Afrike ili egejskog
Mediterana namijenjen prodaji u Panoniji, Noriku ili Germaniji.
Od Murtera do Tršćanskoga zaljeva, prije proširenja rimske vlasti na sjeveroistočnome
Jadranu u II. st. pr. Kr., morskim putevima gospodarili su Liburni i Histri. U I st. pr. Kr.,
zbog rimske vojne prisutnosti u Iliriku i učestalih rimskih građanskih ratova, intenzivno se
plovilo Jadranom, što je rezultiralo povećanjem prometa amfora u kojima su transportirane
namirnice za snabdijevanje vojske. Stabilizirana rimska vlast u I. i II. st. omogućila je
ujedinjenje pomorskoga tržišta i intenzivan promet među udaljenim provincijama, koji
je nastavljen i u narednim stoljećima. Brojnost brodoloma i rasutoga brodskog tereta u
južnome dijelu rovinjskog podmorja, naročito oko otočića Veštar, Polari, Sv. Ivan i Dvije
Sestrice, rezultat je opasnosti razvedene obale, kao i velike frekvencije prometa u lukama
rimskih vila i kasnoantičkih naselja Veštar, Polari i Gustinja.

Ključne riječi

Rovinj; amfore; plovni put; vino; ulje

Hrčak ID:

34475

URI

https://hrcak.srce.hr/34475

Datum izdavanja:

15.11.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.645 *