Izvorni znanstveni članak
Tinjajući krajiški patriotizam i opsada Zadra 1813. godine
Alexander Buczynski
orcid.org/0000-0002-7036-9722
; Hrvatski institut za povijest
Sažetak
Austrijsko je Carstvo Schönbrunnskim mirom od 14. listopada 1809. godine, između ostaloga, ostalo bez polovice svojih hrvatskih zemalja. Istra, Civilna Hrvatska jugozapadno od Save, Banska i Karlovačka krajina te Dalmacija sve do Boke Kotorske zajedno sa zapadnom Koruškom, Kranjskom, krajem oko Gorice i Trstom pripojene su Francuskome Carstvu i inkorporirane u takozvane Ilirske pokrajine (Provinces Illyriennes). Iako prvotno sumnjičav prema krajišnicima, zbog njihove stoljetne tradicije ratovanja za kuću Habsburg, Napoleon je na prijedlog prvoga generalnog guvernera tih pokrajina maršala Augustea Marmonta ipak odlučio zadržati vojno-krajiško uređenje četiriju karlovačkih i dvije banske pukovnije. Poziv
bečkih vlasti upućen časnicima tih pukovnija da napuste Vojnu Hrvatsku (Croatie Militaire) pod francuskim zapovjedništvom i prijeđu na austrijsku stranu, na njihovo veliko razočaranje, nije naišao na očekivani odjek. Osim toga, krajišnici su svojim sudjelovanjem u ruskome pohodu 1812. godine dokazali da se isto tako predano mogu
boriti za francuskoga cara kako su to činili i za njegovoga habsburškog prethodnika. Katastrofalnim ishodom te invazije na Rusiju stvorene su okolnosti za novi politički preokret. Nedavno savezništvo cara Franje I. i cara Napoleona ponovno je zamijenilo
suparništvo. Tako je u ljeto 1813. godine krajiška vjernost u Vojnoj Hrvatskoj stavljena na konačnu kušnju. Hoće li tamošnji krajišnici ostati odani novome caru ili će se prikloniti starome? U ovome radu autor opisuje operacije vojnih zborova pod zapovjedništvom podmaršala Radivojevića i general-bojnika Tomašića na području
Vojne Hrvatske odnosno Dalmacije protiv Francuza od sredine kolovoza do početka prosinca 1813. godine. Pritom posebnu pozornost posvećuje stavu najviših vojnih krugova u Beču prema krajiškome patriotizmu i ulozi koja je u tome pogledu pripadala
krajiškim časnicima. Glavna tema koju obrađuje jest opsada Zadra od 3. studenoga do 6. prosinca, tamošnja pobuna Ličkoga bataljuna, sudbine glavnih protagonista ovoga događaja te njegov ideološki i historiografski odjek.
Ključne riječi
Radivojević; Nugent; Tomašić; Cadogan; lički krajišnici; Francuzi; Englezi; vojne operacije; opsada; patriotizam; 1813. - 1814.; Ilirske provincije; Vojna Hrvatska; Dalmacija; Zadar
Hrčak ID:
56778
URI
Datum izdavanja:
23.7.2010.
Posjeta: 2.235 *