Stručni rad
Crna slavonska svinja
Danijel Karolyi
orcid.org/0000-0003-0409-9071
; Zavod za opće stočarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Krešimir Salajpal
; Zavod za opće stočarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Zoran Luković
; Zavod za specijalno stočarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Crna slavonska svinja je autohtona hrvatska pasmina čiji nastanak datira iz druge polovine 19 stoljeća. Stvorio ju je grof Pfeier
križanjima krmača Crne Mangalice s Berkšir nerastima, a križanci su povremeno popravljani križanjem s Poland China nerastima.
Do 1950-tih Crna slavonska svinja bila je najraširenija pasmina u Slavoniji i uvelike se koristila za proizvodnju masti i tradicionalnih
mesnih proizvoda. Uvođenjem modernih pasmina i križanaca, broj Crnih slavonskih svinja drastično se smanjio te je tijekom 1990-tih
opstanak pasmine postao ugrožen. Kao rezultat poduzetih mjera zaštite i državnih poticaja efektivna populacija dosta se povećala
posljednjih godina te je u 2008. godini brojala 78 nerasta i 669 krmača. Pasmina je dobro prilagođena za držanje na otvorenom i tra-
dicionalni sustav uzgoja koji uključuje iskorištavanje pašnjaka i šumskih ispaša uz prihranu malim količinama žitarica. Veličina legala
je mala, u prosjeku 7 do 8 prasadi. Tovne sposobnosti također su skromne uz niske dnevne priraste i visok udio masti u trupu. Među-
tim, pasmina se odlikuje dobrom kakvoćom mesa uz posebice visok udio intramuskularne masnoće (6-7%) i visoku vrijednost mesnih
prerađevina. Povećanje proizvodnje i razvoj tržišta tradicionalnih mesnih proizvoda, kao što je Slavonski kulen, može u budućnosti
predstavljati najbolji put za dugoročno očuvanje Crne slavonske pasmine kao sastavnog dijela biološke raznolikosti.
Ključne riječi
svinje; pasmine; Crna slavonska svinja
Hrčak ID:
62002
URI
Datum izdavanja:
1.7.2010.
Posjeta: 8.726 *